Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, dok je u cijeloj 2015. BDP relano porastao 1,6 posto, potvrdila je u petak druga procjena Državnog zavoda za statistiku
To je već peto tromjesečje zaredom kako BDP raste na godišnjoj razini, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo skočilo 2,8 posto, najviše od drugog tromjesečja predrecesijske 2008. godine. Doprinos domaće potražnje rastu BDP-a bio je pozitivan, navodi se u drugoj procjeni DZS-a, objavljenoj tjedan dana nakon prve procjene. Potrošnja kućanstava porasla je u četvrtom tromjesečju za 2,4 posto na godišnjoj razini, što je brži rast nego u prethodnom kvartalu kada je iznosio 1,4 posto.
Izdaci za potrošnju države porasli su, pak, 0,8 posto na godišnjoj razini, brže u odnosu na 0,6 posto u prethodnom kvartalu. Osim potrošnje, snažno su u proteklom tromjesečju porasle i bruto investicije u fiksni kapital, za 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno brže u odnosu na 2,2 posto iz prethodnog tromjesečja.
Izvoz roba i usluga porastao je, pak, za 11,6 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine, zahvaljujući rastu izvoza roba za 14,4, a izvoza usluga za 8,5 posto. Uvoz roba i usluga porastao je za 13,6 posto, pri čemu je uvoz roba porastao za 13,5, a usluga za 14,1 posto.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je većim izvozom roba, navodi se u izvješću DZS-a. Za razliku od domaće potražnje, koja je pozitivno utjecala na BDP, doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan, za 1,1 postotni bod.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u četvrtom tromjesečju realno oslabio u odnosu na prethodni kvartal 0,5 posto, dok je u odnosu na četvrto tromjesečje prethodne godine skočio 2,0 posto. Po usponu od 2 posto hrvatsko je gospodarstvo poraslo nešto više od prosjeka u EU. Naime, prema nedavno objavljenim sezonski prilagođenim podacima Eurostata, gospodarstvo EU-a poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 1,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prva godina rasta nakon šest godina recesije
U cijeloj 2015. godini BDP u EU porastao je 1,8 posto, dok je hrvatsko gospodarstvo ojačalo 1,6 posto. Tako je 2015. prva godina rasta hrvatskog gospodarstva nakon šest godina recesije. Po podacima DZS-a, hrvatski je BDP prošle godine iznosio 334,2 milijarde kuna. Pozitivno su na rast BDP-a u prošloj godini utjecali i domaća i inozemna potražnja. Među sastavnicama domaće potražnje najveći pozitivan doprinos došao je od rasta izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Naime, potrošnja kućanstava lani je porasla za 1,2 posto u odnosu na 2014. godinu, u kojoj je, pak, zabilježila pad za 0,7 posto u odnosu na 2013. godinu. I izdaci za potrošnju države 2015. su porasli, i to za 0,6 posto, dok su godinu ranije bilježili pad za 1,9 posto.
Nakon pada za 3,6 posto u 2014. u odnosu na 2013. godinu, bruto investicije u fiksni kapital lani su porasle za 1,6 posto u odnosu na 2014. godinu. Statistika za 2015. godinu pokazuje da je nastavljen brži rast izvoza roba i usluga od uvoza. Izvoz roba i usluga lani je porastao za 9,2 posto na godišnjoj razini, dok je istodobno uvoz roba i usluga rastao za 8,6 posto.
Po podacima DZS-a, bruto dodana vrijednost (BDV) u 2015. je u odnosu na 2014. godinu porasla za 1,4 posto. Najveći doprinos rastu BDV-a došao je od prerađivačke industrije, koja bilježi rast po stopi od 3,7 posto, te od trgovine na veliko i malo, prijevoza, skladištenja, smještaja, pripreme i usluživanja hrane, u kojoj je zabilježen rast za 3,9 posto u odnosu na 2014. godinu.
Nasuprot tomu, građevinarstvo i nadalje bilježi negativne stope, u 2015. pad za 0,6 posto u odnosu na 2014. godinu, što je ipak znatno niži pad nego godinu ranije kada je palo za 6,7 posto u odnosu na 2013. godinu.
BDV je u četvrtom lanjskom kvartalu porastao za 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. I u zadnjem je tromjesečju prošle godine najveći doprinos rastu BDV-a ostvarila prerađivačka industrija, u kojoj je zabilježen rast od 3,6 posto, dok je negativno utjecalo građevinarstvo, u kojemu je zabilježen pad za 1,4 posto u odnosu na četvrti kvartal 2014.