Od sutra u Hrvatskoj odvjetničkoj komori u Zagrebu počinju 30. Dani hrvatskih odvjetnika.
U okviru ove dvodnevne manifestacije održati će se prvi dan zajednički seminar Hrvatske odvjetničke komore i Odvjetničke komore Milana, a u petak Okrugli stol na kojemu će pored hrvatskih sudjelovati i odvjetnici iz Njemačke i Austrije.Među temama seminara i okruglog stola, međutim, nema ni spomena o dvojbama o (ne)ustavnosti odredbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, prema kojima odvjetnici imaju obvezu podatke o strankama dostavljati Financijskom inspektoratu Ministarstva financija.
Na 30. Danima hrvatskih odvjetnika prvi dan na seminaru zajedno sa Talijanima raspravljati će se o ‘neustavnosti hrvatskog Zakona o kaznenom postupku s uporednim prikazom talijanskih odredbi kaznenog procesa’. A na okruglom stolu drugi dan zajedno sa gostima iz Njemačke raspravljati će se o ‘reklamiranju u odvjetništvu’. O važnosti ove manifestacije govori i to što će 30. Dane hrvatskih odvjetnika pozdravnim govorom otvoriti predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. Ivo Josipović.
Nekorektno je prešućivanje toga da odnos odvjetnika i stranke više nije neograničeno povjerljiv. Odvjetnici nakon stupanja na snagu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma moraju u određenim slučajevima ‘dubinski analizirati’ svoje klijente i tako dobivene podatke dostavljati tijelima državne uprave (financijskom inspektoratu).
Bilo bi korektno, ako se ustraje u provedbi obveze odvjetnika da budu doušnici financijskih inspektora, da odvjetnici prije početka prvog razgovora klijentu daju na potpis izjavu da je upoznat sa svim ograničenjima odnosa povjerljivosti između stranke i odvjetnika koje proizlaze iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Nekorektno je i da stranke plaćaju odvjetnike dok rade za Financijski inspektorat (utvrđuju identitet stvarnog vlasnika pravne osobe, dubinski analiziraju poslovanje i prikupljaju sve ostale propisane podatke o klijentima za Financijski inspektorat). Ako tijela državne uprave koja rade na sprječavanju pranja novca dobivaju za to novac iz proračuna, zašto odvjetnike dok obavljaju zadatke iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma umjesto klijenta ne bi isto plaćali iz državnog proračuna?