Razvoj željezničke infrastrukture te povećanje putničkog i teretnog prijevoza ključni su za gospodarski razvoj Hrvatske, zaključak je konferencije ‘Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj‘, održane u utorak u Saboru u suradnji s Udruženjem europske željezničke industrije (UNIFE) i Savezom za željeznicu. U sklopu konferencije dvadesetak domaćih i stranih stručnjaka kroz tri panela je govorilo o prilikama za povlačenje novca iz EU fondova.
‘Ova godina je važna za Hrvatsku jer EU institucije trenutno raspravljaju o proračunu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Te rasprave će odrediti financijski okvir i budući oblik europskih programa koji će podržavati ulaganja u željezničke projekte putem Instrumenta za povezivanje (CEF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), kao i podupirati istraživanje i inovacije u tom sektoru kroz okvirni program Obzor nakon 2020. godine‘, istaknuo je zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec.
>>>Od proljeća vožnja vlakom od Bjelovara do Zagreba trajat će manje od sat vremena
Naveo je i kako je ‘Hrvatska imala razvijene sve komponente sustava kao što su proizvodnja vagona i električnih lokomotiva‘. Smatra da je krajnji čas za stratešku odluku ubrzanog ulaganja u HŽ, odnosno za ulaganje u razvoj pruga za brze vlakove koji bi povezali naše regije. Izgradnja takvih pruga zahtijeva međunarodne pregovore, ali Škrlec vjeruje kako ih ‘trebamo pokrenuti jer postoje potencijali povezivanja unutar Dunavske i Jadransko-jonske makroregije‘.
U Hrvatskoj je upravo željeznički sektor onaj s najviše problema. Osim što značajno zaostajemo za standardima Europske unije, veliki problem predstavlja zastarjela i ograničena infrastruktura.
Na konferenciji su sudjelovali i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti u Hrvatskoj pa je tako ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio da je razvoj željezničke infrastrukture primarna zadaća Vlade, a za to na raspolaganju imaju 9.6 milijardi kuna. Također, kazao je kako im je, osim izgradnje Pelješkog mosta, glavni cilj razviti nizinsku prugu koja bi u cijelosti trebala biti završena do 2030. godine. S obzirom da novac iz EU fondova ne može pokriti sve potrebne investicije novac su osigurali i od europskih investitora, a na tim projektima radit će i desetak inženjera koje prebacuju iz Hrvatskih autocesta.
>>>Novotny: Ulaganje od desetak milijardi kuna u željeznicu otvorilo bi 20 000 radnih mjesta
Predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Ivan Milošević govorio je o zajedničkoj prometnoj politici Europe i velikim pogodnostima za ekonomiju zemalja članica. Hrvatska, kazao je Milošević, ima sjajan geostrateški položaj, pri čemu je od iznimne važnosti prugama povezati i luke.
Zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet Europske komisije Maja Bakran Marcich rekla je da EK i hrvatska Vlada imaju identične vizije i misije, ali i navela da je u Hrvatskoj upravo željeznički sektor onaj s najviše problema. Osim što značajno zaostajemo za standardima Europske unije (dovršenost osnovne TEN-T mreže kod nas iznosi tek pet do šest posto naprama 60 posto u EU), veliki problem predstavlja zastarjela i ograničena infrastruktura. Uzroke, ističe Bakran Marcich, treba tražiti u višegodišnjim nedostatnim investicijama, zbog čega je pozvala Vladu na punu primjenu zakonskog okvira EU i promjenu načina poslovanja, kao i olakšavanje zakonodavnog okvira.
>>>Rupa bez dna: U 9 godina državnim željeznicama dodijeljene potpore od 8,7 milijardi kuna
Rekla je i da je kroz CEF od 2014. do 2017. Hrvatskoj bilo dostupno 512 milijuna eura, od čega je iskorišteno 93 posto, dok je putem takozvane Kohezijske omotnice za razdoblje od 2021. do 2027. za članice Unije osigurano 11.2 milijarde eura, pri čemu će dio novca po prvi puta biti namijenjen vojnoj mobilnosti.
Aurelio Cecilio, voditelj Odjela za Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju Europske komisije, naveo je da je u Hrvatsku i okolne zemlje od 2007. godine investirano 600 milijuna eura, u sklopu inicijative čiji je cilj prebaciti dio putnika i robe s cesta na željeznice.
Konferenciju je na kraju rezimirao direktor UNIFE-a Philippe Citroen: ‘Kao predstavnicima europskih proizvođača vlakova i željezničke opreme za nas je bilo vrlo važno održati današnju konferenciju na visokoj razini, a organizacija ovakvog događaja pokazuje koliko su programi Europske unije nužni za razvoj željeznica u Hrvatskoj‘.