Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić istaknula je na sjednici Vlade u četvrtak da je zakon koji je omogućio postavljanje izvanredne uprave u Agrokoru donesen u zadnji čas da se omogući normalizacija poslovanja tog koncerna i njegovih tvrtki.
Dalić je na Vladi predstavila izvješće o prva tri mjeseca primjene Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, odnosno tri mjeseca izvanredne uprave u Agrokoru.
Podsjećajući na činjenice temeljem kojih je stanje u Agrokoru, kao privatnoj kompaniji, postalo javno poznato, Dalić je navela četiri objave agencije Moody‘s u nešto više od mjesec dana koje su se ticale Agrokora i naznačivale da se događaju financijski problemi.
>>>Dalić: HBOR-ov kredit Agrokoru nije bila pogrešna odluka
Početkom ožujka uslijedio je i sastanak koji je zatražio tadašnji predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić, na kojem je Vladu informirao da se kompanija suočava s problemima likvidnosti i da su joj u suštini bankarski kanali financiranja zatvoreni. Todorić je tada, kazala je Dalić, tražio da Vlada izravno osigura financijsku podršku koncernu.
"Sve je to pokazalo da se u toj privatnoj kompaniji zbivaju značajne poteškoće s kojima u postojećem zakonskom okviru nismo mogli upravljati, s obzirom na veličinu kompanije i njezinu isprepletenost s ostatkom hrvatskog gospodarstva", rekla je Dalić, dodavši da je stoga i pripremljen zakon koji je omogućio postupak izvanredne uprave. Istaknula je da je Vlada kontinuirano ukazivala tadašnjem vlasniku i Upravi Agrokora da moraju intenzivnije prionuti rješavanju problema.
Zakon je usvojen 6. travnja, već sutradan je Uprava Agrokora zatražila da se primjeni na taj koncern te je 10. travnja Trgovački sud u Zagrebu na prijedlog Vlade imenovao Antu Ramljaka za izvanrednog povjerenika.
Stečaj tako velike kompanije, s 57 tisuća zaposlenih u cijeloj regiji i 143 tvrtke, imao bi kaskadni učinak jer je samo Konzum imao 2.340 dobavljača sa 148 tisuća zaposlenih, a 163 dobavljača imala su, osim potraživanja za robu i usluge, i potraživanja od 3,5 milijarde kuna za izdane mjenice, cesije i zajmove, rekla je Dalić, ističući da je prelijevanje na značajan dio hrvatskog gospodarstva, uključujući najveće proizvodne tvrtke, spriječen donošenjem tog zakona.
Zakonom je Vlada osigurala instrument da se i u ovako složenim krizama može upravljati na uređeni način, koji štiti poslovanje i zaposlenost, odnosno obavila je svoju zadaću na brz i pravovremen način, ocijenila je.
Podsjetila je i da je u trenutku otvaranja postupka izvanredne uprave naslijeđeno stanje bila blokada računa svih ili najvećeg dijela kompanija koncerna zbog 3 milijarde kuna duga. Na računu je Ramljak zatekao 6 kuna i 40 milijardi kuna iskazanog duga, zastoj ili obustavu proizvodnje u proizvodnim kompanijama, a ugrožen je bio i kontinuitet poljoprivredne proizvodnje te je u potpunosti bila zaustavljena opskrba maloprodaje.
"Postupak izvanredne uprave, otvoren u zadnji čas, omogućavao je da se otpočne sa stabilizacijom poslovanja. Da je Vlada zakasnila sa zakonom i tjedan dana zakasnila, poslovanje ne bi bilo moguće normalizirati ili bi normalizacija trajala puno duže", naglasila je Dalić.
U detaljnom izvješću o prva tri mjeseca izvanredne Uprave, Dalić je izdvojila činjenicu da je nakon početnih ‘interventnih‘ koraka, u drugom i trećem mjesecu započet i proces restrukturiranja operativnih kompanija, poboljšana je kratkoročna likvidnost, a uspostavljen je i primjeren sustava korporativnog upravljanja te osigurano novo financiranje, koje omogućava potpunu stabilizaciju poslovanja i orijentaciju na suštinu, odnosno pripremu za nagodbu.
>>>Dalić: Izmjene Zakona o Ini ovise o razrješenju dioničkih odnosa i arbitraži
Od 480 milijuna eura novog financiranja s početka lipnja, kompanija je do danas povukla 320 milijuna eura, a do listopada može povući još 80 milijuna eura, ukoliko bude potrebno.
S preostalih 80 milijuna eura refinancirat će se inicijalni kredit s početka postupka izvanredne uprave. Pritom je Dalić naglasila kako je ovo financiranje dogovoreno uz kamatu od 4,97 posto, dok se Agrokor pod prošlom upravom financirao u prosjeku po kamati od oko 10 posto, što govori da kreditori imaju povjerenja u poslovanje kompanije pod izvanrednom upravom.
Od povučenog novca, 150 milijuna namijenjeno je za stari dug dobavljačima, koji, istaknula je, imaju mogućnost osigurati robu koja će im biti plaćena pod istim uvjetima kao i novo financiranje, odnosno ta će im se roba platiti na kraju izvanredne uprave uz pravo da im se tada refinancira i stari dug u iznosu od 50 milijuna eura.
Sredinom rujna nalazi izvanredne revizije
Trenutno su u tijeku mjere za poboljšanje efikasnosti poslovanja, posebno u maloprodaji, te posebno u Bosni i Hercegovini, ali i proces za usklađivanje tražbina, jer je 21. lipnja istekao rok za prijavu tražbina, a 21. kolovoza Agrokor sudu mora dostavili konačni iznos svih tražbina.
>>>Dalić: Gospodarstvo opaža i uživa učinke pravovremenog plaćanja u sustavu Agrokora
Sredinom rujna bi, pak, trebali biti dostupni i nalazi izvanredne revizije te vjerodostojni rezultati poslovanja za cijelu grupu.
U tijeku su i pripreme za prodaju non core imovine – pokretnine, nekretnine i non core tvrtke, i to u postupcima javnog nadmetanja, kako bi se osigurala maksimalna transparentnost.
Podsjetila je i da izvješće izvanrednog povjerenika pokazuje da se Agrokorova maloprodaja u prvih 6 mjeseci ove godine očekivano nalazi u gubitku, ali vraćeno joj je povjerenje potrošača, a divizija prehrane je u plusu i stabilizirano joj je poslovanje te bilježi veću proizvodnju nego lani.
Zaključno, iz izvješća povjerenika nesporno proizlazi da je stabiliziranjem poslovanja i stvaranjem preduvjeta za restrukturiranje u prva je tri mjeseca ostvaren temeljni cilj zakona, a to je sprječavanje materijalizacije sistemskih rizika za hrvatsko gospodarstvo koji su mogli nastati nekontroliranim stečajem Agrokora, koji je "bio na vratima", naglasila je Dalić.
>>>Savjetodavno tijelo pozitivno ocijenilo rad izvanredne uprave u Agrokoru
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je, pak, istaknuo da sve tvrtke koncerna koje su naslonjene na poljoprivredu danas normalno posluju, iako je prije tri mjeseca situacija bila "dijametralno suprotna".
"Te tvrtke nisu funkcionirale, prijetio je i pomor životinja npr. u Belju. Da je zakon čekao još neko vrijeme, danas bismo imali puno negativniju situaciju", istaknuo je.
Kazao je i da je odnos prema malim poljoprivrednih proizvođačima tijekom ovog postupka bio maksimalno korektno odrađen te danas poljoprivredne tvrtke Agrokora normalno i na dnevnoj bazi posluju sa svojim kooperantima, pa tako i u otkupu pšenice, a sva plaćanja su u zakonskim rokovima.