Za hrvatske izvoznike ulazak u eurozonu je iznimno važan i koristan te smatraju da bi to trebalo biti što brže, pri čemu im je jako važno pitanje tečaja koji će biti u trenutku tog ulaska, izjavio je u ponedjeljak Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika (HIZ), na marginama konferencije o strategiji uvođenja eura.
"Izvoznici pozdravljaju ulazak u eurozonu, to držimo i nužnim, no bojimo se i da će to biti izlika HNB-u da ne poduzima značajnije korake za pomoć izvoznicima i svakako bi bilo važno da rok za taj ulazak bude što kraći i da se cijela javnost, političari i gospodarstvo slože oko toga da ako ulazimo, a očito ulazimo, to bude što brže", kazao je Bago novinarima.
Deprecijacija nije jedina mjera
Istaknuo je da izvoznici nisu za deprecijaciju kune, ali i da postoji niz mjera koje HNB ima, a neke je počela i primjenjivati u zadnje vrijeme, da bi se olakšao izvoz i pozicija izvoznika.
>>>Miodrag Šajatović: Ulazak u eurozonu – novi mamac nakon ulaska u NATO i EU
"Jasno nam je da ne može doći do deprecijacije, ali ima i drugih mjera i nadam se da će HNB imati snage i mjere za pomoć izvoznicima. Oko toga ćemo 20. studenoga organizirati i panel, a moram reći da je HNB već uvažila neke naše prijedloge i sugestije, iako ne sve", dodao je Bago,
Na pitanje oko cijene rada s ulaskom u eurozonu, odgovorio je da je to teško prognozirati, jer će proces uvođenja eura sigurno trajati četiri do pet godina, tijekom kojih će se i mijenjati struktura izvoza.
>>>Vujčić predstavio prednosti i nedostatke uvođenja eura
"Nadam se da će time doći i do rasta plaća, ali to traži i restrukturiranje hrvatskog gospodarstva i izvoza proizvoda te očekujemo da ćemo i izvoziti više. Važno je u tom i pitanje na kojim ćemo osnovama ući u eurozonu i što će biti temelj ulaska, visoko kvalitetna područja s dodanom vrijednošću, poput ICT industrije, ili niže kvalitetna područja, jer o tome će ovisiti hoće li rast plaća biti veći, odnosno manji", kazao je Bago.
Ocijenio je i da uvođenjem eura za oko dvije trećine hrvatskih izvoznika, koji izvoze u zemlje EU-a, nestaje problem tečaja i konverzije, te da se smanjuje cijena i rizik kapitala, kao i kamate za 2 do 2,5 posto, a i cijeli niz proizvoda će biti jednostavnije složiti u izvoznim kalkulativnim elementima.
Ulazak u europski tečajni mehanizam
Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak kako je Vladin plan da Hrvatska prvi korak ka uvođenju eura, ulazak u europski tečajni mehanizam (ERM II) ostvari 2020. godine.
Hrvatska, kazao je na početku konferencije Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj, ima dva politički ključna cilja – postati dio Schengenskog prostora, odnosno da budemo spremni za političku odluku o tome tijekom 2019., a drugi je cilj pristupanje eurozoni.
>>>Plenković o usvajanju eura: Nećemo uvesti europske cijene a ostaviti hrvatske plaće (Foto)
"Ne želim danas licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da godina 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II“, kazao je premijer.