Tko se kao klinac nije igrao pločicama domina, koje su se mogle upotrijebiti na dva načina – spajanjem onih iste vrijednosti ili uspravnim postavljanjem jedne iza druge pa bi se onda rušenjem jedne srušio cijeli red domina. Od toga je svojedobno nastao i veliki televizijski šou u kojem su se igrači natjecali u rušenju milijuna domina jednim udarcem.
O mogućnosti takvog domino-efekta pisali smo prošlog tjedna u tekstu o Agrokoru i njegovim dobavljačima. Propast Agrokora značila bi propast i za neke od partnera koji su previše izloženi. S druge strane, zaustavljanje isporuka većih dobavljača urušilo bi cijeli Konzumov lanac, a blokada računa zbog neisplaćenih dugovanja odvela bi taj koncern prema stečaju.
Domino-efekt na sve strane
A u sjeni Agrokora, taj je efekt zahvatio Viadukt. Usred debeloga kašnjenja u gradnji mosta za Čiovo tvrtka je nizom nes(p)retnih poteza ostala bez cash-flowa, nije bilo novca za plaće radnicima i podizvođačima, pa su stali i radovi na Slavonici. Usput je predsjednik Uprave Joško Mikulić u javnom istupu razljutio šefove investitora, Hrvatskih cesta, i ministra prometa, pa je tri dana kasnije podnio ostavku. No Mikulićeva ostavka neće sagraditi ni most za Čiovo, niti će platiti podizvođače i radnike niti će pokrenuti radove na Slavonici. Stoga se Viaduktov domino-efekt može i nastaviti. A kad stampedo krene, teško ga je zaustaviti. Kad se aktiviraju potraživanja bankara, dobavljača, države, drugih vjerovnika i zaposlenika, krah je neizbježan.
>>>Viadukt: Blokada je trenutačna, razgovaramo s vjerovnicima i tražimo model za isplatu plaća
Na domino-efekt posebno su osjetljivi bankari jer nema te banke na svijetu koja bi mogla preživjeti kad bi svi štediše zatražili isplatu kompletnog iznosa novca sa svojih računa. Zato smo i mi u Lideru iznimno oprezni kad pišemo o događajima koji bi mogli izazvati rušenje cijele (financijske) konstrukcije pojedine tvrtke ili niza povezanih tvrtki. Pa i pod cijenu da nam izmakne moguća ekskluziva.