Skupina The Buggles lansirala je 1979. singl ‘Video Killed the Radio Star‘. Dogodio joj se jednosezonski hit. Raspala se nekoliko godina poslije, ali stih njezine uspješnice i dalje se zdušno citira kad god se piše o sadašnjosti i budućnosti medija. Naravno, dečki iz The Bugglesa malo su pogriješili: video odnosno TV nije ubio radio, nego ga je transformirao. Slično se dogodilo trideset godina poslije, samo s drugim akterima, internetom i tiskanim medijima. S masovnom internetizacijom, odnosno sa sve većom dostupnošću interneta, pojavom milijuna i milijuna internetskih portala, a pogotovo društvenih mreža, tisak je zapao u krizu. U posljednjih deset godina ugasila su se mnoga izdanja, jednostavno su nestala. Novine koji su ostale potpuno su se restrukturirale, okrenule novim nišama, potpuno izmijenile sadržaj i grafički dizajn. – Digitalno vrijeme nedvojbeno je donijelo teške izazove tiskanim medijima. S jedne strane, susreli su se s padom čitanosti koji je smanjio ulaganja, što je pak utjecalo na smanjenje naklada i gašenje naslova, a s druge strane, nameće se besplatan online sadržaj. Sve su to izazovni uvjeti u kojima su se neki snašli bolje od drugih – kaže Dunja Partalo, direktorica ključnih kupaca agencije Universal McCann.
Izgled i ekskluziva U današnjim promjenjivim vremenima dobro su se snašli tiskani mediji koji su, osim što su izišli na online platformu, obogatili svoja tiskana izdanja, tj. povećali im vrijednost različitim dodacima. – Bilo da je riječ o specijaliziranim prilozima, koji su u pravilu sve kvalitetniji, besplatnim darovima, kuponima, visokokvalitetnom sadržaju bilo o kozmetičkom dotjerivanju, odnosno kvalitetnijem papiru, preglednijem prijelomu, izmjeni formata i sličnome, očito je da tiskana izdanja od prije 10 ili 15 godina danas ne bi bila dovoljno atraktivna i poželjna za kupnju – napominje Partalo. Većini je danas sve dostupno online, do informacije se može doći odmah i relativno jednostavno zahvaljujući digitalnim medijima i novim tehnologijama. – Međutim, u tiskanim medijima više se počelo inzistirati na izgledu, dizajnu i formatima koje današnji čitatelji vole, ali i na ekskluzivnijim sadržajima koje ne mogu dobiti pregledavajući portal. Vijest o događaju može se odmah pročitati na portalu, ali tisak zato idući dan čitatelju mora pružiti dodatne informacije, odnosno dodatnu vrijednost – kaže Vladimir Preselj, izvršni direktor agencije MPR+.
Načini prilagodbe Digitalno vrijeme prisiljava tiskane medije da budu brži i kvalitetniji, odnosno da ponude sadržaj koji se ne može naći online, kao i da platformu prošire i prilagode digitalnim kanalima, bez obzira na to je li riječ o mrežnim stranicama, društvenim mrežama, aplikacijama ili videosadržaju, koji je u porastu i na koji će za nekoliko godina otpadati većina ukupnoga digitalnog sadržaja. – Nažalost, često je teško uskladiti brzinu i kvalitetu, zbog čega se događa nešto što se ne bi smjelo događati: slika postaje iskrivljena, a ton histeričan. To narušava povjerenje čitatelja i izaziva pad čitanosti, što je spirala iz koje se tiskani mediji tek trebaju početi izvlačiti – smatra Marina Čulić Fischer, izvršna partnerica Dialog komunikacija. Prema njezinu mišljenju, novine su se prilagodile digitalnoj revoluciji na dva načina: – S jedne strane, tu su kratke vijesti iz područja ‘infotainmenta‘ (engl. information and entertainment, vijesti i zabava, nap. a.), koje obilježavaju atraktivne fotografije i provokativni naslovi te koje sve češće kreiraju i čitatelji ili se preuzimaju iz digitalne okoline, a s druge strane, korisnicima svojih sadržaja nude dubinske, analitičke priče za koje u online i audiovizualnim medijima nema mjesta, gdje se često upotrebljavaju vanjski suradnici, stručnjaci koji dubinski poznaju teme o kojima se piše – kaže Čulić Fischer.
Drukčija arhitektura Vidljivo je da su tiskani mediji zapravo potpuno promijenili svoju arhitekturu ili dizajn. – Nekada ste na početku novina imali ozbiljne teme i ozbiljne stranice, a pri kraju su bili zabavni sadržaji. Današnji mediji izgledaju sasvim suprotno, obično su senzacije na početku. Kad je riječ o nužnim promjenama, važno je prije svega uzeti u obzir da se vijesti više čitaju u tiskanim medijima nego u digitalnima. Stoga, da bi ljudi i dalje bili zainteresirani kupovati i čitati novine, one moraju nuditi manje vijesti, a više analize, komentare i širi pogled na teme. Za to je preduvjet kvalitetan novinarski kadar, novinari s ugledom i imenom. Bilo bi nužno znati i tko su vlasnici pojedinih medija – kaže Ankica Mamić, vlasnica Agencije IMC. Uz pad čitanosti već sedam godina zaredom padaju i oglašivačka ulaganja u tiskane medije u Hrvatskoj, što je, s jedne strane, suzilo ponudu tiskanih izdanja na tržištu, a s druge strane, prisililo da se počnu baviti netradicionalnim aktivnostima, od organizacije skupova do već spomenutih digitalnih kanala.
Kritična masa novinara – Redakcije su se smanjile i danas ćete rijetko na nekoj konferenciji ili događaju za novinare dobiti kritičnu masu novinara zbog koje bi se takve forme uopće isplatile. To je šteta jer se u izravnom kontaktu dobije mnogo više informacija nego što ih stane u priopćenje za javnost. Imamo i fenomen sve većeg broja novinara generalista, koji pokrivaju mnogo tema, što im ne dopušta da se kvalitetno bave specijalističkim područjima. Treće, redakcije tiskanih izdanja i online izdanja često nisu dobro koordinirane pa se neke važne stvari ne prenose online, što smanjuje doseg, zbog čega priča ponovno ne dobiva širinu kakvu zaslužuje. To su također područja koja bi se mogla i trebala mijenjati – smatra Čulić Fischer. U zemlji s više od 250 tiskanih izdanja, naravno, ima svega. – Postoje mediji koji su se odlično prilagodili sve zahtjevnijoj publici i novom vremenu te gotovo nemaju remitende, ali mnogi se ne snalaze najbolje. Tiskani mediji imaju dašak romantike prošlih vremena, zato vjerujem da im ne prijeti izumiranje. Međutim, njihovi izdavači moraju se vratiti na put vjerodostojnosti i visoke kvalitete sadržaja jer jedino kvaliteta može zadržati čitatelja – zaključuje Partalo.
Ozbiljni gušti Promatramo li grafički izgled novina, može se primijetiti da se grafički urednici drže prozračnosti. Gotovo nema novina u Hrvatskoj koje izgledaju kao nekadašnji Vjesnik – sklop plahti, odnosno gomile teksta s jednom fotografijom. Internet je zaprijetio tisku, to je činjenica. Uz to, dugogodišnja je recesija s hrvatskog izdavačkog tržišta izbrisala mnoge pa danas imamo jedne dnevne, jedne tjedne i jedne mjesečne poslovne novine, a nekad ih je bilo mnogo više. Mnogi su se usredotočili na specifične segmente, primjerice lov i ribolov, nautiku, zdravlju, osiguranje, i tako pokušavaju doprijeti do čitatelja i ponukati ih da od svih novinskih izdanja kupe baš njihove novine. A to je najteže, pogotovo kad imamo na umu da smo svakodnevno bombardirani vijestima, što na news-portalima, što na društvenim mrežama. Internetski portali mogu progutati sve, ali tisak ne. Iako je prije nekoliko godina tisku u Hrvatskoj i cijelom svijetu prijetilo izumiranje, to se nije dogodilo, a i neće. Prema anketi koju je tvrtka Deloitte provela u travnju 2012., 88 posto Britanaca i dalje radije čita članke na papiru, a ne na tabletu ili mobitelu. Dakle, ‘internet will not kill the paper‘, ako možemo parafrazirati stih pjesme s početka teksta. Tisak je tu da ostane, samo je pitanje hoće li se i koliko uspjeti prilagoditi modernom vremenu. I pitanje za kraj: kad pijete kavu, je li vam veći gušt listati novine ili ‘skrolati‘ po zaslonu mobitela? Eto vam odgovora na pitanje kakva je budućnost tiska.