Posluje s profitom, nije prezadužena, ulaže u tehnologiju i ima potencijal postati liderom u ovom dijelu Europe. Ne zvuči baš kao poslovne karakteristike neke hrvatske državne kompanije. Zadnjih 15 godina Hrvatska pošta prolazila je kroz različite faze. U onoj prijašnjoj bila je, poput mnogih drugih državnih kompanija, monopolistička tvrtka u koju se ‘guralo‘ politički podobne. A s obzirom na to kroz čije je sve ruke prošla, čudo da nije nestala.
Štoviše, postala je kompanijom koju bi Ante Žigman, čelni čovjek Hanfe, kako je javno rekao, rado vidio na Zagrebačkoj burzi, u IPO-u, u kojem bi se dionice ponudile građanima i mirovinskim fondovima. Sličan scenarij kakav smo imali svojedobno s HT-om, nekadašnjim ‘bratom‘ Hrvatske pošte, dok se telekom i poštanski biznis nisu odvojili, pri čemu je HT postao burzovna zvijezda, dok je Pošta ostala državno siroče.
S političkim kadroviranjem u Pošti, koja je znala imati i po četiri nova predsjednika Uprave godišnje, stalo se u mandatu Alena Premužaka, nakon čijeg je odlaska u Dalekovod čelno mjesto 2017. preuzeo čovjek iz sustava, Ivan Čulo. On je nastavio uspješno provoditi Razvojnu strategiju Pošta 2020., koja je zapravo bila prekretnica u poslovanju. Papiri su počeli odlaziti u prošlost, a prioritet je postala tehnologija.
– Digitalnoj transformaciji pristupili smo cjelovito, korisnicima nudimo usluge prilagođene digitalnom dobu, a istovremeno digitalizacijom procesa unaprjeđujemo i samu tvrtku – objašnjavaju u HP-u ključne točke preokreta u poslovnim modelima.
Velik dio digitalne transformacije HP odrađuje vlastitim snagama, tim stručnjaka iz raznih područja vodi strateške projekte, ali surađuje i s domaćim tvrtkama i startup zajednicom. Tako na primjer tvrtka Gideon Brothers za Poštu izrađuje autonomne robote za manipulaciju pošiljkama i paletama u Novom sortirnom centru. Malo je poznato da HP u svom vlasništvu ima i tvrtku kćer MIPS d.o.o. za razvoj informatičkih rješenja.
Nedavno je u suradnji s hrvatskom tvrtkom Electrocoin pokrenut i pilot-projekt na području Zadra, gdje je u tri poštanska ureda moguće kriptovalute zamijeniti za kune. Ako se projekt pokaže uspješnim, Pošta će zamjenu kriptovaluta nuditi u svim većim naseljima i turističkim središtima u Hrvatskoj.
Eksperimentiralo se u Pošti do sada sa raznim uslugama, od otkupa zlata i mobitela do TV tržišta. Na posljetku je Pošta prodala Evo TV Hrvatskom Telekomu. Velik dio usluga Pošta još uvijek obavlja za državni sektor kojoj je Pošta značajan dio državnog portfelja, između ostalog ima i 12 posto vlasništva u Hrvatskoj poštanskoj banci. No kako su rekli u HP-u, Pošta budućnosti sigurno će biti usmjerena na dostavu paketa, a dostava pošiljaka bit će još dugi niz godina njihova temeljna djelatnost. U razdoblju od 2017. do danas investicije HP-a iznosile su oko 540 milijuna kuna, a svoj utjecaj na cjelokupno gospodarstvo na godišnjoj razini u Pošti procjenjuju na oko pola milijarde kuna.
Sve o velikoj transformaciji Hrvatske pošte i njezinim potencijalima, pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera koji vas čeka na svim kioscima iNovina i Tiska.