Nastavljajući u prijateljskom tonu koji karakterizira odnose Europske unije i SAD-a, barem tako tvrde Europljani, Komisija je danas kaznila Google rekordnim iznosom od 4,3 milijarde eura zbog kršenja pravila tržišnog natjecanja i to nakon što je već prošle godine istoj kompaniji odredila kaznu od 2,4 milijarde eura. Kontroverznost ove odluke ne leži samo u najvećem iznosu ikad razrezanom u Europskoj uniji, već i u logici kojom se Komisija koristila, po mnogima upitnoj. Načelno, američki softverski gigant kažnjen je zbog zloupotrebljavanja svoje dominantne pozicije na Android operativnim sustavima za mobilne uređaje, ali je riječ o udarcu na samu okosnicu poslovnog modela jedne od najvrjednijih kompanija moderne ere, koja je ujedno i razvila spomenuti Android sustav trenutačno instaliran na nekih 80 posto pametnih telefona.
>>> Google financira projekt studenata sa Sveučilišta Sjever
Prema Komisiji, Google je koristio protuzakonite metode povezivanja usluga kako bi proizvođače mobitela natjerao da predinstaliraju Googleove usluge i aplikacije (postave ih tvornički), poput internet preglednika Chrome, kao preduvjet za upotrebu Google Play trgovine aplikacijama. Jednako tako, Bruxelles tvrdi da je kompanija plaćala mobilnim operatorima i proizvođačima uređaja kako bi na ‘čiste‘ telefone instalirali Google tražilicu, ali ne i konkurentske usluge. Treći krimen stavljen na teret kompaniji su ugovorne restrikcije kojima je proizvođačima zabranjeno prodavanje uređaja s konkurentskim operativnim sustavima razvijenima na otvorenom Android kodu.
U Komisiji su stoga zaključili da su ove neprihvatljive prakse učvrstile Googleovu dominaciju u pretraživanju interneta, ograničile sposobnost konkurentskih pretraživača da se natječu s Chromeom i opstruirale pojavljivanje drugih operativnih sustava.
>>> Google investira 550 milijuna dolara u kinesku tvrtku za e-trgovinu
- Google je koristio Android za cementiranje dominantnosti svoje tražilice. Te su prakse onemogućile konkurentima da inoviraju i natječu se kvalitetom. Onemogućile su europskim potrošačima koristi efikasne konkurencije u važnoj mobilnoj sferi, tvrdila je Vestager.
Problem s rezonom je očit jer se dobar dio temelji na nagađanju i procjeni u stilu ‘da Google nije ovo, onda bi ono‘, premda je s pozicije tržišta takvo zaključivanje u najmanju ruku dubiozno. Konkurentski operativni sustavi su postojali i propali, iako su iza njih stajali i jaki proizvođači uređaja (jedan Microsoft je izgubio tržišnu utakmicu, nakon što je probao sve, pa i izradu vlastitih mobitela). Činjenica je da drugi operativni sustavi jednostavno nisu mogli konkurirati te da ih je samo tržište filtriralo. Sasvim je logično i da se neke osnovne Googleove usluge nalaze na operativnom sustavu koji je suštinski Googleov, a ni u jednom trenutku nije postojala zabrana ili bilo kakvo ograničenje korištenja drugih usluga i aplikacija. Korisnici su uvijek mogli bez problema birati žele li koristiti Googleove usluge ili konkurentske. Samsungovi telefoni, primjerice, dolaze sa Googleovim uslugama i nizom Samsungovih koje izravno konkuriraju Googleovim, a korisnici mogu odabrati i neke treće ako tako žele.
>>> Google otvara ekskluzivno ‘AI krilo‘
Interesantno je i da Komisija nije u ovom slučaju smatrala Apple konkurentom Googleu kada su u pitanju operativni sustavi, ocijenivši da visoka cijena i troškovi prebacivanja korisnika između dvaju sustava tu usporedbu čine nepotrebnom, a to bitno utječe na zaključke jer se postavlja pitanje zašto bi Appleu bilo dopušteno stavljati tvornički svoje usluge na svoj operativni sustav, ali ne i Googleu na njegov. No, Komisija je odlučila ne staviti dva proizvođača u odnos, pa nije niti razmotrila ovu usporedbu. Prisutnost svojih aplikacija na sustavu iz kompanije pravdaju minimumom potrebnim za adekvatno funkcioniranje sustava na nizu vrlo različitih uređaja, što nimalo ne ograničuje korištenje drugih aplikacija.
- Komisijin slučaj temelji se na ideji da se Android ne natječe s Appleovim iOS.om. Mi to tako ne vidimo, komentirao je šef Googleovog odvjetničkog tima Kent Walker. - Mislimo da ni Apple to tako ne vidi. Ili proizvođači uređaja. Ili programeri. Ili korisnici.
Iz kompanije su najavili žalbu na odluku.