Bitcoin zbog prebrze promjene cijena ne može se okarakterizirati kao valuta, a zbog prespore obrade transakcija kao sustav plaćanja, no on je upravo prava stvar kako naučiti libertarijance sve što ne znaju o ekonomiji. Pristaše bitcoina tvrde da ova kritpovaluta predstavlja svijetlu budućnost, oni koji ga posjeduju mogu zaraditi od njega samim držanjem, besplatno ga premjestiti bilo gdje u svijetu, ne ovisiti o bankama i vladama.
Prema pisanju Washington Posta, ako se pogleda sama suština bitcoin predstavlja digitaliziranu nostalgiju za predmodernu prošlost u kojoj se novac tražio, a ne kao danas tiskao, a ekonomija je bila jednostavan predmet u kojem tržišta nikada nisu posrnula, te kada ljudi nisu nikada morali vjerovati onima koje nisu poznavali. Predstavlja način funkcioniranja stvari onako kako libertarijanci misle da bi one trebale fukncionirati.
Bitcoin milijunaši
Prvo što libertarijanci ne razumiju jest da novac ne služi samo kao sredstvo očuvanja vrijednosti, već i kao sredstvo razmjene. A ako bi novca bilo previše, onda novac ne samo da bi izgubio svoju vrijednost, već ga ljudi nikada ne bi trošili. Držali bi ga koliko god dugo mogu za slučaj da, poput bitcoina, njegova vrijednost u godinu dana iznimno poraste. Kada bi bitcoin zamjenio neku valutu, primjerice dolar, došlo bi do zastoja gospodarstva jer bi ljudi prestali kupovati, osim nužnih potrepština, te bi čekali da postanu bitcoin milijunaši.
>>>Jedan bitcoin vrijedi više od tisuću dolara
Kako bi se to spriječilo, ponuda bitcoina treba se povećati kao i potražnja, što je poznatije pod nazivom ‘tiskanje novca‘, što može biti dobro ali i loše, ovisno o tome radi li se na odgovarajući način ili ne. Ako bi ponuda bila prevelika, došlo bi do inflacije kao što je to bio slučaj u SAD-u 1970-ih, kao i do hiperinflacije koja se pojavila u Njemačkoj 1920-ih kada su se cijene udvostručavale svakih 49 sati. Ipak, pretpostavka koja stoji iza bitcoina je da ljudi, konkretno vlade, nikada ne mogu biti dovoljno pouzdani da bi se to dogodilo, a sve što smanjuje vrijednost valute u svojoj suštini nije dobro.
Iz tog razloga je tvorac bitcoina odlučio da nikada neće biti više od 21 milijun kovanica, iako takvo teško ograničenje znači stalan rast i pad cijena, zbog čega je bitcoin najbolja ‘jeftina dionica‘ (eng. penny stock), ali i najgora valuta.
Ograničenost transakcija
Druga stvar je to što libertarijanci ne razumiju da povjerenje čini gospodarstvo učinkovitijim, a ne manje učinkovitim. Proces rudarenja bitcoinima iza sebe ostavlja javnu evidenciju o svakoj transakciji, a kao rezultat toga, ljudi ih mogu slati online bez da za to koriste usluge banke, što bi značilo zbogom transakcijskim naknadama.
No postoji jedna sitnica, a to je da je broj transakcija bitcoina izrazito ograničen, pa tako primjerice bitcoin može podnijeti maksimalno sedam transakcija u sekundi, dok ih Visa može podnijeti čak 56 tisuća. To znači da iako transakcijska linija bitocina nije dugačka, jer ga između ostalog ni ne koristi mnogo ljudi, još uvijek treba dosta vremena kako bi se transakcija provela. Osim ako je netko spreman platiti 28 dolara kako bi preskočio red, no u tom slučaju transakcija bitcoina gubi svoj smisao kao besplatna transakcija.
Ali i za to postoji rješenje – povećanje memorije sustava. Međutim, sudionici tržišta bitocina su protiv toga, jer bi povećanje memorije zahtijevalo minimum povjerenja, a to je ono što žele eliminirati u cijelosti. Smisao postojanja bitocina je reprogramirati gospodarstvo tako da vlade ne mogu ‘napuhati‘ novac i da ga banke ne mogu prokockati.
>>>ECB: Bitcoin treba regulirati i oporezivati
Stvaranje paralelnog financijskog sustava ljudima omogućuje upravljanje vlastitim novcem izbjegavajući tradicionalne financijske institucije je prvi korak, a drugi je uložiti napor kako bi spriječili decentralizaciju kao što je slučaj sa tradicionalnim novcem. Megalomanija u svim svojim oblicima je najveći neprijatelj i vodi neuspjehu koji cijeli sustav bitocina može uništiti, a ljudi su ti koji moraju imati povjerenje da se to neće dogoditi.
Kako se to ne bi dogodilo jednostavno treba proširiti sustav, kada bi postojalo više podataka, trebalo bi više računalne snage kako bi se osvojila utrka u kojoj pobjednik dobiva nove kovanice i u tom slučaju srednje veliki rudari bi se sve teže i teže natjecali u toj utrci. Na tržištu bi se tada prirodno formiralo nekoliko velikih igrača, a sustav bi bio jednako glomazan kao što je recimo sustav plaćanja kreditnim karticama.
Baš kao i sve drugo, specijalizacijom bi bitcoin sustav bolje funkcionirao, ali po cijenu toga da se vjeruje stručnjacima, a to je kao što je ranije navedeno, ono što dionici tog tržišta ne žele. Radije bi odabrali da bitcoin kao do sada bude čist i beskorisan, nego da im netko drugi nalaže kako ga koristiti.
Negativne eksternalije
Čak i u svijetu u kojemu bi bitcoin savršeno funkcionirao i dalje ne bi bio dovoljno vrijedan za korištenje, barem ne s društvene perspektive. Nije samo stvar u tome kolike troškove dionicima tržišta uzrokuje bitcoin, već i kolie troškove uzrokuje korištenje bitcoina druge ljude izvan tog tržišta. Važna stvar za shvatiti je da što su veći troškovi, veći je poticaj za rudarenjem, a da bi se više rudarilo, potrebna je veća računalna snaga. Dakle, količina potrošene energije trebala bi biti u skladu s cijenom.
>>>2017., godina u kojoj je vrijednost bitcoina skočila oko 1.400 posto
Drugim riječima, bitocin stvara negativne eksternalije. Primjer jedne takve negativne eksternalije je zagađenje koje uzrokuje tvornica, a koje uzrokuje troškove cijelom društvu. Bicoin se ne razlikuje u velikoj mjeri od zagađivača. Naravno, pojedini rudari bitcoinom koriste obnovljive izvore energije, ali takvi su nažalost u manjini.
Sve u svemu, bitcoin je revolucionarna tehnologija nastala na reakcionarnoj ekonomiji. To je strogo ograničena ponuda novca koja nas vraća u vrijeme kada je novac bio sjajan kamen iskopan iz zemlje, a ne komad papira s kojeg se osmjehuje lik nekog državnog dužnosnika, a pokušaji da se rudari izoliraju od sile ekonomske racionalnosti srodni su zaštiti feudalaca.
Bitcoin je budućnost samo za one koji vjeruju da 1789. nije prošlost.