Da smo bili samo malo racionalniji i da nismo cijepili goveda protiv bolesti kvrgave kože (BKK), mogli smo izvozom junadi za tov u Tursku uprihodovati 650 milijuna kuna na godinu. Toliko, naime, vrijedi izvoz 50.000 grla koji nije ostvaren, a koji bi omogućio povećanje stočnog fonda i barem je 150 milijuna kuna više nego što sad otprilike ostvaruju stočari u Hrvatskoj.
Umjesto rasta izvoza, zbog cijepljenja smo se početkom ove godine doveli u situaciju da ne znamo hoćemo li uopće prodavati junad izvan Hrvatske, a osim toga stočarima su nanesene izravne štete od najmanje 40-ak milijuna kuna u zadnje dvije godine. Pregovori s turskim tvrtkama, koje junad plaćaju i do 30 posto više nego kupci iz drugih zemalja, prije dvije godine bili su praktično u završnoj fazi, ali tropski BKK, koji se pojavio kod goveda u Srbiji, stvorio je paniku u Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, na čijem je čelu tada bio Tomislav Kiš.
>>>Ministarstvo poljoprivrede za 73 posto povećalo sredstva za praćenje i kontrolu bolesti životinja
Uz podršku tadašnjeg ministra Davora Romića Uprava je odlučila da se više od 400 tisuća goveda u Hrvatskoj mora cijepiti protiv BKK-a, a s obzirom na to da su u svijetu samo dva proizvođača cjepiva sa živim virusom, oba iz Južnoafričke Republike (nema ga s umrtvljenim), ubrizgavanjem živog virusa praktično je Europska komisija tretirala Hrvatsku kao da u njoj goveda boluju od BKK-a.
Više o ovoj temi, među ostalim, pročitajte u tekstu Edisa Felića u novom izdanju tiskanog ili digitalnog Lidera..