Rekordno niska razina proračunskog deficita i pad javnog duga u prošloj godini najvažniji su razlozi, kažu analitičari RBA, zbog koji je u petak Vijeće EU-a potvrdilo izlazak Hrvatske iz Postupka prekomjernog deficita (EDP).
Hrvatska je u petak i službeno izašla iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka (EDP), potvrđeno je na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u Luxembourgu, nakon što je u svibnju Europska komisija preporučila izlazak Hrvatske i Portugala iz EDP-a. Izlazak Hrvatske iz EDP-a zahvaljuje se rekordno niskom proračunskom deficitu u prošloj godini od 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je javni dug pao po prvi put od kada se po sadašnjoj metodologiji vode ti podaci.
>>>Hrvatska danas izlazi iz Postupka prekomjernog deficita
Izlazak iz EDP-a je "u skladu s očekivanjima jer je Hrvatska pokazala značajne rezultate u fiskalnoj konsolidaciji, pri čemu je proračunski deficit lani pao na samo 0,8 posto BDP-a, što je bitno niže od referentne vrijednosti od 3 posto, a pao je i javni dug", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA).
Hrvatska je u Postupku prekomjernog deficita, korektivnom mehanizmu EU-a osmišljenom kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod tri, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta, bila od siječnja 2014. godine. Hrvatska je prošle godine znatno premašila taj cilj i smanjila proračunski deficit na 0,8 posto BDP-a s 3,4 posto iz 2015.
Iz Ministarstva financija u današnjem priopćenju ističu i kako je, prema posljednjim objavljenim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske narodne banke, u 2016. udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu smanjen za 2,6 postotnih bodova te je iznosio 83,7 posto BDP-a, dok je u 2015. bio 86,3 posto.
- Očekujemo da će se u ovoj, kao i u idućoj godini deficit zadržati ispod 2 posto BDP-a, što je dovoljno za ostvarivanje primarnog suficita i nastavak laganog pada javnog duga, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Međutim, upozorava da je javni dug i dalje na relativno visokim razinama, iznad 80 posto BDP-a.
- To upozorava na potencijalne negativne rizike i potrebu daljnje fiskalne konsolidacije ne samo na prihodnoj, nego i na rashodnoj strani kako bi se javne financije svele na održivu razinu, kaže Zrinka Živković-Matijević.
A održiva razina javnih financija utjecala bi, kaže, na smanjenje premije rizika i troškova zaduživanja ne samo države nego i svih ostalih sektora.
- U ovoj godini očekujemo daljnji blagi pad javnog duga u odnosu na BDP, uglavnom zahvaljujući rastu gospodarstva, koje će, kako procjenjujemo, biti na istim razinama kao i lani, iznad 2,5 posto, što je za Hrvatsku solidan rast, zaključuje Zrinka Živković-Matijević.
>>>Z. Marić o reviziji proračuna: Bili smo odgovorni, smanjili javni dug i deficit
Hrvatski javni dug još će dugo biti iznad 60 posto BDP-a, ali Komisija ne gleda samo nominalne brojke, nego želi vidjeti trend smanjenja duga, što Hrvatska već sada pokazuje. U ovoj se godini očekuje nastavak pozitivnih trendova u javnim financijama. Prema proljetnim ekonomskim prognozama Europske komisije, hrvatski deficit bi se ove godine mogao povećati na 1,1 posto BDP-a, uglavnom zbog utjecaja porezne reforme, dok bi 2018. trebao pasti na 0,9 posto.
Javni dug trebao bi u ovoj godini pasti na 81,9 posto BDP-a, a iduće bi godine mogao skliznuti na 79,4 posto. Rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema procjenama Komisije, mogao bi ove godine iznositi 2,9 posto, isto koliko i lani.