[gallery columns="5" ids="220962,220963,220964,220965,220966"]
Prošlo je malo manje od dvije godine otkad je austrijski maloprodajni lanac Spar preuzeo 20 Dioninih trgovina, njezino poslovanje i radnike. Od tog trenutka Spar Hrvatska ubrzano raste i širi se, ne samo u Zagrebu već i u drugim županijama, gdje su karte među trgovcima već podijeljene.
Prije 11 godina otvoren je prvi hipermarket Interspar u Zadru, zatim su se otvarali Sparovi supermarketi pa kvartovski dućani i danas tvrtka ima 18 hipermarketa i 35 supermarketa te 2700 zaposlenih. Kakvi su osnovni planovi i razvojni modeli Spara ispričao nam je Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spara Hrvatska, koji živi na našim prostorima više od deset godina i za sebe kaže da je u međuvremenu postao pravi Balkanac.
To se, međutim, nije baš dalo naslutiti iz našeg razgovora u sjedištu tvrtke. Osim što dobro priča hrvatski taj Austrijanac više djeluje kao utjelovljenje korporativnoga kapitalizma i tipičan je primjer zapadnjačkog poimanja biznisa. U odgovorima je vrlo doziran i pazi da mu ne "pobjegne" nešto zbog čega bi ga austrijski vlasnici iz koncerna Spar Österreichische Warenhadels kasnije mogli prozvati. Pokušao je u razgovoru osvjetlati obraz trgovaca te, za razliku od mnogih, smatra da trgovina uvelike pomaže hrvatskim proizvođačima. Bez obzira na ekspanzionističke ambicije, Spar na tržištu zauzima svega šest posto udjela i posluje s gubicima većima od sto milijuna kuna.
Jeste li uspjeli smanjiti gubitak, koji je 2014. narastao na 115 milijuna kuna? Prate li financijski rezultati fizički rast u Hrvatskoj?
- Lani smo imali prihod od oko 2,7 milijardi kuna, što je vrlo dobar rast od 14 posto. Dio tog rezultata efekt je preuzimanja 20 Dioninih filijala, kao i preuređenja postojećih i otvorenja novih trgovina. Za sada još ne mogu javno objaviti podatke o računu dobiti i gubitka jer nemamo odobrenje koncerna, ali mogu reći da nam je operativni rezultat sve bolji.
Zbog čega ulazite u vlasništvo nekretnina? Koliko se to trgovcima isplati ako nije riječ o paralelnom biznisu?
− Od početka, otkad smo ušli u šoping-centre, bili smo poželjan magnet za privlačenje kupaca i developeri su nas tražili, a nama je odgovaralo biti u najmu. Najam podrazumijeva manju početnu investiciju, ali konstantno troškovno opterećenje. Pri kupnji nekretnine imate visoko trenutačno opterećenje, ali kasnije taj objekt više nije opterećen troškovima. U Hrvatskoj klasični developeri, koji su u prošlosti gradili trgovačke centre, danas više nemaju projekata i prisiljeni smo ih sami graditi. To je jednostavno prilagodba situaciji na tržištu.
Kakav je trenutačno trend u proizvodnji robnih marki?
− Raste jer na njemu mnogo radimo. Robnom markom upotpunjujemo asortiman, pomaže nam u cjenovnoj konkurentnosti i često u robnim markama imamo artikle koje nam dobavljači inače uopće ne nude. Primjerice, grill bezmesne kobasice, "zdravi" program kao što su proizvodi sa stevijom, sol s manje nitrata, manje pržen kikiriki bez soli, proizvode bez laktoze i sl. U tom pogledu naš koncern inovativniji je i napredniji od industrije u Hrvatskoj.
Ostatak intervjua pročitajte u novom broju Lidera.