Euro zona zapela je u predugom razdoblju niske inflacije koja je stvorila minimalni gospodarski napredak i to unatoč svim izvanrednim mjerama Europske središnje banke (ECB). Došli smo već do toga da se razmišlja mogu li uplate novca direktno na račune kućanstava unijeti toliko nužnu promjenu i potaknuti povjerenje građana u bolju budućnost, ističe Christopher Dembik, ekonomist Saxo Banke, i pojašnjava što bi taj koncept takozvanog helikopter novca značio za euro zonu.
- Pogrešna politika programa kvantitativnog popuštanja i negativnih kamatnih stopa već prijeti kredibilitetu središnje banke, a ECB-u nikako ne ide na ruku ni uspjeh koji je ostvarila američka središnja banka Fed jer čini se da će oni svojim potezima dostići željene stope inflacije. Temeljna inflacija, koju posebno prate središnje banke, u SAD-u je dosegla 1,7 posto u siječnju unazad godinu dana, što je najviša razina od srpnja 2014. godine dok je u euro zoni u istom tom razdoblju bila jedan posto i što je još gore, nastavlja usporavati – ističe Dembik i dodaje da se s pravom postavlja pitanje jesu li mehanizmi koje koristi ECB, bez obzira radi li se o otkupu obveznica ili negativnim stopama, dovoljno prikladne za oporavak gospodarskog rasta i inflacije.
Opcija koja je sada na stolu za razmatranje je takozvani ‘helikopter novac‘, kaže Dembik i pojašnjava da je ECB do sada pokušavala smanjivati troškove kreditiranja kroz unutar-bankarsko tržište, kako bi stimulirali kreditnu potražnju. No, ti postupci monetarne politike nisu imali utjecaja na realnu ekonomiju kao što se prvotno očekivalo. Trošak posuđivanja smanjen je za vodeće kompanije na tržištu kapitala, a i za male i srednje poduzetnike (SME sektor) koji posuđuje od komercijalnih banaka. No problem je što niske kamatne stope automatski ne podrazumijevaju značajan oporavak privatnih investicija. One ponajviše donose povećani re-otkup udjela i veće rezerve gotovine u tvrtkama. SME sektor ujedno se i dalje odupire kreditima zbog manjka pouzdanja u očekivani rast i bolju budućnost.
ECB može spuštati stope sve više i više. Ali ako nema dovoljno potražnje za kreditima, rast i inflacija neće se pokrenuti. Pad u brzini razmjene novca, u SAD-u i euro zoni, najbolji je prikaz takve tendencije, koja je sve prisutnija od financijskog preokreta 2008. godine, naglašava Dembik.
- I onda dolazimo do činjenice zašto se novac ne bi distribuirao direktno kućanstvima, ako sustav već ne funkcionira kada se ide preko banaka. Jedan od načina za to je da ECB svakom kućanstvu u euro zoni omogući određeni iznos, uplaćen na poseban račun u banci i koji bi se mogao koristiti samo za plaćanje postojećeg duga. Dužnici će dobiti instant efekt: manji pritisak svog kredita, povjerenje u ekonomska predviđanja i zauzvrat će onda doći i povećanje potrošačke moći i potrošnje – naglašava Dembik i smatra da bi se za one koji nemaju dugove novac mogao uložio u infrastrukturne projekte u Europi, što će potaknuti investicije i donijeti dugoročne prinose.
Možda se čini kao potpuno smiješna ideja, ali na kraju ona može donijeti više makro-ekonomskog utjecaja no što to sada imaju trenutne mjere središnje banke, s brojnim manama, a ponajviše u povećanju špekulativnog mjehura na više tržišnih segmenata, ističe analitičar Saxo Banke i podsjeća da Mario Draghi nije isključio takav scenarij, prema izjavi na press konferenciji, nakon zadnjeg sastanka ECB-a. Tom je prilikom pojasnio da nikada nisu razmatrali ili otvorili pitanje ‘helikopter novca‘ te da se radi o vrlo zanimljivom konceptu o kojem diskutiraju akademski ekonomisti u različitim okruženjima, ali da ECB sam koncept nije još do sada analizirala. Iz takve izjave jasno se vidi da se ostavljaju otvorena vrata i takvoj opciji. A ujedno podsjeća na slične opaske od prije nekoliko godina kada se to ticalo negativnih stopa.
Implementacija takve procedure sigurno neće biti jednostavna, samo za početak tu su tehnički i pravni problemi s kojima se susreće ideja ‘helikopter novca‘, a vrlo je izvjesno da se Nijemci prvi neće složiti i tražit će mišljenje njemačkog ustavnog suda, zaključuje analitičar danske investicijske banke.