Stagnacija Crobexa je već dulje vrijeme obilježe trgovanja na Zagrebačkoj burzi, što je posljedica sumorne gospodarske stvarnosti, pa stoga ni danas analitičari ne očekuju znatnije pomake indeksa, a pitanje je samo hoće li završiti dan u blagom plusu ili minusu.
Svih 7 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.
Crobex indeks jučer je ojačao 0,09 posto, na 1.812 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,08 posto. na 1.024 boda.
Redovni promet dionicama iznosio je oko 8 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego dan ranije.
Na listi milijunašica našle su se tek dvije dionice. Pritom je cijena HT-a oslabila 0,10 posto, na 174,03 kune, dok je dionica Ericssona Nikole Tesle pojeftinila oko 1 posto, na 1.480 kuna.
„Stagnacija, stagnacija, stagnacija… To je već dulje vrijeme obilježje domaćeg tržišta kapitala. Čim se Crobex primakne 1.800 bodova, malo se odmakne uvis. Zbog niske likvidnosti i vrlo malo investitora, velikim igračima vrlo je lako održavati Crobex iznad 1.800 bodova s vrlo malo novca“, kaže Roman Rinkovec, nezavisni burzovni analitičar.
Danas je samo pitanje hoće li Crobex završiti trgovanje u blagom plusu ili minusu, dodaje.
„Ta stagnacija odraz je naše sumorne gospodarske stvarnosti. Recesija, rast deficita, blokade i ovrhe računa, ukidanje poticaja stambenoj štednji… Sve ide u smjeru održavanja redovitih isplata plaća i mirovina iz proračuna, a ne razvoja. U takvim uvjetima, tržište kapitala ne može drugačije reagirati nego stagnacijom“, ocjenjuje Rinkovec.
Značajnijih poticajnih vijesti trenutno nema ni sa svjetskih tržišta.
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle, zahvaljujući nadi ulagača da obustava rada državnih službi neće dugo trajati, da će se u Washingtonu uskoro postići dogovor o proračunu i povećanju dozvoljenog zaduživanja države.
Dow Jones ojačao je 0,41 posto, dok je S&P 500 porastao 0,80 posto, a Nasdaq indeks 1,23 posto.
Na većini azijskih burzi zbog toga su cijene dionica jutros porasle, dok na europskim burzama vlada oprez, uslijed političke krize u Italiji.
„U nekim segmentima situacija u SAD-u i Hrvatskoj vrlo je slična. Pa tako SAD problem dugova rješava daljnjim bjesomučnim izdavanjem obveznica i tiskanjem novca, iako je daleko najzaduženija zemlja u svijetu. Svoj problem s dugovima slično rješavamo i mi“, ističe Rinkovec.
Razlika između njih i nas je u tome što mi ne možemo to činiti unedogled, jer nemamo gospodarstvo koje to može podržavati, napominje.
„Američko gospodarstvo ipak je okrenuto industriji, a naše, poput španjolskog, portugalskog i grčkog, uslužnim djelatnostima. Nažalost, u nas se još dugo ništa neće promijeniti, zasad nema na vidiku nikoga s rješenjem za izlazak iz gospodarske krize“, navodi Rinkovec.
A kako napominje, jučer svjetske burze nisu pretjerano reagirale na obustavu rada američkih državnih službi.
„Već neko vrijeme Wall Street je odvojen od gospodarske zbilje, koja je mnogo lošija nego što bi aktualna kretanja na burzama dala zaključiti. Više nema pravila kad burze rastu, a kada padaju“, zaključuje Rinkovec.