Aktualno
StoryEditor

U odsustvu Hrvatske, Arbitražni sud danas će donijeti presudu o graničnom sporu sa Slovenijom

29. Lipanj 2017.

Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, pročitat će u četvrtak poslijepodne odluku o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu, no predstavnici Hrvatske neće biti u sudnici, sukladno odluci Hrvatskog sabora iz srpnja 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka".

Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

>>> Hrvatska neće prisustvovati čitanju odluke arbitražnog suda

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".

"Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju", potvrdili su uoči objavljivanja odluke hrvatski diplomatski izvori.

Ta odluka, tvrde, "neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti".

Hrvatska vlast i oporba jedinstveni su u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" te da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rješavanja teritorijalnog spora vezanog uz morsku granicu. Također pozivaju na izbjegavanje bilo kakvih jednostranih poteza.

Premijer Andrej Plenković je prošli petak u Bruxellesu izjavio da je arbitraža za njega nepovratno završena te da pitanje granica treba riješti na drukčiji način.

"Arbitraža je kompromitirana i kontaminirana i mi smo iz nje izišli jednoglasnom odlukom Sabora, obavili notifikaciju i u njoj ne sudjelujemo", rekao je premijer.

Istaknuo je i da "Hrvatska ne želi nikakve jednostrane aktivnosti nakon što arbitražni sud objavi odluku".

>>> Bavarski premijer: U granični spor Hrvatske i Slovenije ne želim se miješati

Slovenski premijer Cerar tijekom dvodnevnog summita čelnika EU-a snažno je lobirao ne bi li dobio potporu za svoje stajalište da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije mora poštovati.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je u intervjuu za ljubljansko Delo kazala da se Hrvatsku arbitražni postupak o graničnom prijeporu sa Slovenijom više ne tiče i da se u četvrtak ništa posebno neće dogoditi.

"Hrvatska neće niti prihvatiti niti odbiti rezultat arbitraže budući da ona za nas ne postoji", kazala je predsjednica, podsjetivši na jedinstvena stajališta Hrvatske kako je arbitraža nepovratno kompromitirana i da dijalog između dvije države o bilateralnom sporu treba tražiti u drugom okviru.

Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.

"Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati", rekla je Pejčinović Burić.

Hrvatska upozoravala na neprimjerene istupe Slovenije

Hrvatska, koja je u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade pristupnih pregovora, bila je ispočetka zadovoljna potpisanim arbitražnim sporazumom jer je u dokumentu uspjela osigurati da se teritorijalna pitanja, dakle pitanje granice Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odredi u skladu s međunarodnim pravom prema članku 3.1.a.

No, u više je navrata morala upozoriti sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike i na druge neslužbene izvore bliske sudu.

No, prvi teški udarac sporazumu, smatra hrvatska strana, zadan je vjoš 2013. kada je predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jože Horvat objavio da je donesen službeni zaključak da će Ljubljana smatrati da arbitražni sporazum nije ispunio svoju zadaću ako Slovenija ne dobije teritorijalni kontakt s otvorenim morem i time najavila da će prihvatiti samo ono rješenje koje njoj odgovara.

>>> Plenković ponovio čvrst stav Vlade: Odluka Arbitražnog suda je neprihvatljiva

Hrvatski pravni stručnjaci slažu se u ocjeni da je Slovenija tijekom postupka svjesno i ‘mala fide‘ (zlonamjerno) prekršila Sporazum o arbitraži u tolikoj mjeri da njegovi svrha i predmet više ne mogu biti ostvareni te je Hrvatska donijela odluke u skladu s raspoloživim instrumentima međunarodnog prava o pokretanju postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži i, istovremeno, o prestanku njegove primjene.

Istupanjem iz arbitraže Hrvatska je posegnula za legitimnom mjerom zaštite vlastitih interesa, a sama odluka za Hrvatsku nema nikakav pravni učinak, smatraju pravnici i pojašnjavaju da je specifičnost međunarodnog prava da ne postoji mehanizam prinudne provedbe odluke.

Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi "najtežu povredu međunarodnog prava" (...). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda ", tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda.

Dan D u Sloveniji

U međuvremenu u Sloveniji sve više raste napetost, a politička i medijska atmosfera uzavrele su uoči objavljivanja odluke arbitražnih sudaca u Haagu.

Najviši slovenski političari ovih su dana objavu presude nazivali povijesnim i presudnim danom za svoju državu i pomorsku orijentaciju Slovenije, koja očekuje da će arbitražom dobiti kontakt s otvorenim morem. Neslužbeno se oočekuje da će odluka biti na tragu sporazuma Drnovšek-Račan.

"Proglašenje arbitražne presude bit će ‘treća prijelomnica‘ u životu naše mlade države. Prva je bila kad se Slovenija osamostalila prije 26 godina, druga kad je 2004. godine ušla u  EU i NATO. Treća će se prijelomnica dogoditi  u četvrtak, kad će biti određena naša ‘konačna granica‘ s Hrvatskom", kazao je u utorak za mariborski list "Večer" predsjednik parlamenta Milan Brglez.

Premijer Miro Cerar očekivanu je presudu ovih dana u istupima za medije nazivao "povijesnim događajem" za obje države u sporu, ali i "Danom D" za Sloveniju.

Cerar će u četvrtak,  u tzv. "gluhoj sobi" ( tehnički zaštićenoj od mogućeg prisluškivanja),  u podrumu parlamenta u Ljubljani, nazočiti posebnoj sjednici parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, na kojoj se očekuju i svi drugi politički i stranački lideri.

>>> Erjavec: Slovenija je spremna za primjenu arbitražne presude u sporu s Hrvatskom

Slovenska televizija i u četvrtak će u elitnom večernjem terminu objaviti specijalne priloge vezane uz arbitražu i pitanje Piranskog zaljeva (Savudrijske vale), a javni servisi i medijske platforme bliske vladi već zadnjih nekoliko dana o tome objavljuju specijalizirane priloge kojima se javnosti dokazuje da je Slovenija u pravu te da će rješenje koje objave arbitražni suci biti pravedno i pošteno.

Jedinstveno je mišljenje da presuda arbitražnog suda nema alternative. Uz to, nekadašnji ministar prometa i stručnjak za trgovačko pomorsko pravo Marko Pavliha govori o mogućnosti tužbe protiv Hrvatske u slučaju neprihvaćanja presude.

On je za Slovenski radio izjavio da u implementaciji presude arbitara ne očekuje incidente te kaže da Slovenija u prvim danima nakon objave presude mora djelovati suzdržano, ustrajno koristeći diplomatska, a ne druga sredstva. No, ako bi Hrvatska i dalje odbijala svaku pomisao da prihvati arbitražnu presudu, onda bi Slovenija kao o krajnjem sredstvu trebala razmišljati o tužbi protiv Hrvatske pred sudom Europske unije u Luksemburgu, smatra Pavliha.

Ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u četvrtak će, kao zastupnik slovenske vlade, u Haagu nazočiti čitanju presude za koju je, navode mediji, i osobno vrlo zainteresiran jer ga je oporba neuspješno  pokušala smijeniti prije dvije godine, u vrijeme tzv. arbitražne afere, kada su objavljene snimke razgovora njegove diplomatkinje Simone Drenik s tadašnjim slovenskim arbitrom Jernejem Sekolecom, u kojem su se među ostalim dogovarali o strategiji utjecaja na suce i nedopuštenom dodatnom ulaganju dokumenata u sudski spis. Mediji već odavno špekuliraju da bi Erjavčev položaj u Cerarovoj vladi bio ugrožen ako arbitražna presuda ne bi bila prema slovenskim očekivanjima te da bi došlo do krize vlasti.

Kronologija važnijih događaja

4. studenoga 2009. - Tadašnja hrvatska premijerka Jadranka Kosor i njezin slovenski kolega Borut Pahor potpisali su u Stockholmu sporazum o arbitraži za definiranje granične crte između dviju država.

Nakon 18 godina izgledalo je da je na pomolu rješenje pitanja granice između Hrvatske i Slovenije, a analitičari su ocijenili da je sporazum važan korak naprijed jer time Hrvatska, koju je Ljubljana blokirala u pristupnim pregovorima, skida bilo kakvu obavezu prema Sloveniji u razdoblju od datuma potpisivanja sporazuma do ulaska u Europsku uniju. Glavno obilježje potpisanog sporazuma je bilo da se stanje na granici zamrzava od potpisivanja sporazuma pa do trenutka kada Hrvatska potpiše pristupni ugovor sa EU, nakon čega počinje arbitražni proces. Potpisivanjem sporazuma Slovenija se člankom 9.1 obvezala da će otklonit svoje rezerve glede otvaranja i zatvaranja pregovaračkih poglavlja. U članku 10.1 je stajalo da će se obje stranke suzdržati od bilo kakvog postupka ili izjave koji mogu intenzivirati spor ili ugroziti rad Arbitražnog suda.

siječanj 2012. - Objavljeno je da će Gilbert Guillaume, Bruno Simma i Vaughan Lowe biti suci u koji će odlučivati o granici između Hrvatske i Slovenije. Riječ je dogovoru hrvatske i slovenske strane o članovima Komisije koji su se birali s popisa kandidata kojeg su dobili od tadašnjeg predsjednika Europske komisije Jose Manuela Barrosoa i europovjerenika za proširenje Štefana Fülea. Arbitražna komisija ima pet članova, a osim trojice spomenutih tu su i Budisav Vukas kao hrvatski sudac te Jernej Sekolec koji će predstavljati slovenske interese u sporu.

veljača 2013. - Hrvatska i Slovenija predaju prve podneske Arbitražnom sudu i zatim u studenome iste godine odgovore na podneske suprotne strane. Riječ je o argumentima s kojima se ide u pravnu bitku za granicu na moru.

lipanj 2014. - Održana usmena rasprava pred Arbitražnim sudom koja je trajala desetak dana, a po njezinu završetku sud je objavio sažetak stajališta koja su dvije strane iznijele u sporu.

Ključna je razlika u interpretaciji engleske riječi "junction" iz Arbitražnog sporazuma, koju Slovenci tumače kao fizički dodir svojih teritorijalnih voda s međunarodnim vodama, dok Hrvatska ističe da je riječ o komunikaciji između slovenskog teritorijalnog mora i međunarodnih voda.

Po arbitražnom sporazumu, sud treba odlučiti o toku morske i kopnene granice Hrvatske i Slovenije, o vezi (junction) Slovenije s otvorenim morem i o režimu upotrebe relevantnih morskih područja. Za određivanje granične crte, arbitražni sud primjenjivat će međunarodno pravo. Za točku koja govori o vezi Slovenije prema otvorenom moru primjenjivat će se međunarodno pravo, načelo pravičnosti (equity) te načelo dobrosusjedskih odnosa.

Hrvatska je istaknula da se granica u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenjujući crtu ekvidistance.

Slovenija je s druge strane istaknula da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode, da je ona za vrijeme bivše Jugoslavije nadzirala cijeli zaljev i da se stoga treba primjeniti načelo ‘uti possidetis juris‘, koje znači da svaka strana treba zadržati za sebe ono što je ranije imala.

Objavljeno je također da se presuda može očekivati tijekom 2015. godine.

30. travnja 2015. - Potaknuta izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koje su sugerirale mogućnost da Slovenija ima saznanja o budućem ishodu arbitražnog postupka i da ima poseban kanal komunikacije s Arbitražnim sudom, ondašnja prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pismom se obratila Arbitražnom sudu zahtijevajući objašnjenje. U tom pismu je podsjetila Arbitražni sud da je Slovenija već ranije pokušavala stvoriti pritisak na njegov rad i to 4. veljače 2013. kada je slovenski parlament usvojio zaključak koji kaže da će, ukoliko Arbitražni sud ne donese odluku o teritorijalnoj vezi Slovenije s otvorenim morem, Slovenija smatrati da je takva odluka donesena suprotno mandatu Arbitražnog suda

5. svibnja 2015. - Arbitražni sud u pismu kojim odgovara na hrvatsko pismo navodi da je očuvanje povjerljivosti arbitraže od prioritetne važnosti. Arbitražni sud je primio na znanje uvjeravanja Slovenije da ona nije imala nikakvih informacija o bilo kojem aspektu ishoda arbitražnog postupka te je provjerio i vlastite mehanizme zaštite povjerljivosti informacija i nije pronašao nikakve propuste zbog kojih su informacije o ishodu arbitražnog postupka mogle biti otkrivene.

7. svibnja 2015. - Ministrica Vesna Pusić je o svim okolnostima događaja povezanih uz neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova pismom obavijestila i prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa. Njezino pismo je na znanje upućeno i predsjedniku Europske komisije Jean-Claudeu Junckeru

22. srpnja 2015. - Mediji objavljuju tonske zapise i dijelove razgovora Jerneja Sekolca, člana Arbitražnog suda kojeg je imenovala Slovenija, i slovenske zastupnice pred Arbitražnim sudom Simone Drenik. Njihovi razgovori otkrivaju razradu strategije o tome kako će utjecati na druge članove Arbitražnog suda i manipulirati sudskom dokumentacijom. Otkriće izaziva burne reakcije u Hrvatskoj, ali i nelagodu u Sloveniji.

23. srpnja 2015. - Član Arbitražnog suda Jernej Sekolec podnosi ostavku na svoju dužnost. Ostavku podnosi i zastupnica Slovenije pred Arbitražnim sudom Simona Drenik.

24. srpnja 2015. - Ministrica Vesna Pusić se pismom obratila Arbitražnom sudu izražavajući duboku zabrinutost Hrvatske zbog javno otkrivenog skandaloznog ponašanja koje je bez primjera u praksi međunarodnih pravosudnih tijela i zbog čega su dovedeni u pitanje vjerodostojnost i zakonitost cijelog arbitražnog postupka, istovremeno tražeći trenutnu suspenziju arbitražnog postupka. Iz istog razloga ponovo je pisala i potpredsjedniku Europske komisije Fransu Timmermansu.

27. srpnja 2015. - Pismo slovenskog premijera Mire Cerara bivšem hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću u kojem prenosi stajalište svoje vlade da Hrvatska ne može izaći iz arbitražnog sporazuma i da će arbitražni sud nastaviti svoj rad do donošenja konačne presude.

28. srpnja 2015. - Milanović u odgovoru Ceraru piše da su "vjerodostojnost i integritet arbitražnog postupka u cjelini do te mjere narušeni da nažalost Hrvatska nije mišljenja da se arbitražni proces može nastaviti u ovoj ili sličnoj formi". Premijer Milanović naglašava da je Hrvatska i nadalje predana traženju rješenja u skladu s međunarodnim pravom te da ovaj incident ne smije utjecati na dobrosusjedske odnose dviju država. Slovenija, međutim, ustraje da arbitražu treba nastaviti.

29. srpnja 2015. - Hrvatski sabor na izvanrednoj sjednici jednoglasno donosi zaključak kojim obvezuje Vladu RH na pokretanje postupka za prestanak Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije zbog toga što je Slovenija bitno povrijedila sporazum.

30. srpnja 2015. - Hrvatska vlada u skladu sa saborskim zaključkom pokreće postupak za prestanak Sporazuma o arbitraži. Istoga dana Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upućuje diplomatsku notu Sloveniji kojom je obavještava da su ispunjeni uvjeti za prestanak Sporazuma o arbitraži zbog bitne slovenske povrede i da od dana upućivanja diplomatske note Hrvatska prestaje s njegovom primjenom. O tome je obaviješten i Bruxelles.

30. srpnja 2015. - Budislav Vukas, kojeg je Hrvatska imenovala članom Arbitražnog suda, podnosi ostavku na to mjesto jer se njegova zemlja povukla iz arbitraže.

3. kolovoza 2015. - Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda pravde, kojega je Slovenija 28. srpnja 2015., imenovala svojim članom Arbitražnog suda umjesto osramoćenog Jerneja Sekolca, podnosi ostavku na tu dužnost nakon samo tjedan dana. Kazao je da s obzirom na okolnosti više nije primjereno da on obnaša dužnost člana Arbitražnog suda u ovom postupku.

25. rujna 2015. - Predsjednik Arbitražnog suda Gilbert Guillaume imenovao je uglednog norveškog pravnika i diplomata Rolfa Einara Fifea novim ‘slovenskim‘ sucem, a švicarskog profesora prava Nicolasa Michela ‘hrvatskim‘ sucem u postupku, u zamjenu za Jerneja Sekolca i Ronnyja Abrahama te Budislava Vukasa koji su podnijeli ostavke na svoje dužnosti u Arbitražnom sudu. Vesna Pusić kazala je da odluka za Hrvatsku, koja se povukla iz arbitraže, ništa ne mijenja.

30. rujna 2015. - Predsjednik i potpredsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker i Frans Timmermans, obratili su se zajedničkim pismom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću i slovenskom premijeru Miri Ceraru navodeći da "određivanje granica između država članica nije u nadležnosti Unije", ali da otvorena granična pitanja trebaju biti riješena brzo jer "mogu imati utjecaja na primjenu europskog prava". Na kraju pisma je iskazana podrška nastavku rada Arbitražnog suda te je izraženo očekivanje da će obje države poštivati njegove odluke.

1. listopada 2015. - Premijer Zoran Milanović u svojem odgovoru na pismo predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera napominje da Europska komisija nema pravnog temelja za angažman u ovom slučaju i da ne bi trebala biti uključena u ovaj, kao niti u jedan drugi od brojnih graničnih sporova između država članica. Premijer Milanović također podsjeća da je Hrvatska izašla iz Sporazuma o arbitraži jer je Slovenija "namjernim, protuzakonitim, nemoralnim i neetičnim postupcima" kompromitirala cijeli postupak te stoga Hrvatska neće komentirati moguće namjere Arbitražnog suda, neće sudjelovati u njegovom radu, niti se smatrati obveznom prihvatiti ili reagirati na bilo koju odluku koju bi Arbitražni sud mogao donijeti te ističe hrvatsko očekivanje da se Arbitražni sud raspusti.

2. prosinca 2015. Arbitražni sud je objavio priopćenje za javnost u kojem poziva Hrvatsku i Sloveniju da predaju podneske o pravnim posljedicama događaj i postupaka na koje je Hrvatska ukazala u pismima od 24. srpnja 2015. i 31. srpnja 2015.

14. ožujka 2016.- Ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač izjavio je da je "Hrvatska […] izišla iz arbitraže" te se „neće odazvati na saslušanje koje je [Arbitražni] sud zakazao", a da će "rješenje za razgraničenje sa Slovenijom naći (…) na temelju međunarodnog prava i bilateralnih pregovora".

16. ožujka 2016. - Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je diplomatsku notu državama članicama UN-a u kojoj je obrazloženo hrvatsko stajalište glede kompromitiranog i korumpiranog arbitražnog postupka. Naznačeno je isto tako i kako Hrvatska očekuje da se Arbitražni sud, zbog nepopravljive kompromitiranosti i korumpiranosti postupka, sam ukine.

30. lipnja 2016. - Arbitražni sud je donio odluku koja se odnosi na događaje koji su doveli do istupanja Hrvatske iz arbitražnog postupka. Arbitražni sud je utvrdio da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali istodobno zaključuje da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. U svojoj reakciji na odluku, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova priopćilo je da je "Arbitražni sud svojom odlukom propustio vratiti povjerenje, kako u neovisnost i nepristranost vlastitoga rada, tako i u međunarodno arbitražno pravosuđe općenito", dodavši da Hrvatska više nije stranka u arbitražnom postupku te da niti će komentirati namjere ili odluke Arbitražnog suda, niti se njima smatra obvezanom.

25. studenoga 2016. - Tijekom službenog posjeta Sloveniji, ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier rekao je da je "arbitražni sporazum nesumnjivo (…) stvar prošlosti na koju se ne treba vraćati".

19. lipnja 2017. - Stalni arbitražni sud priopćio je da će Arbitražni sud odluku o granici između Hrvatske i Slovenije objaviti 29. lipnja.

10. studeni 2024 12:10