Sve više poljoprivrednika okreće se uzgoju egzotičnih vrsta. Osim što su neobični i kupcima zanimljivi, te biljke su vrlo izdržljive na našoj klimi i daju dobar urod. 24 sata pišu o nekoliko ljudi koji uzgajaju egzotično voće i povrće.
>>>Veliki porast: Koje se voće i povrće najviše proizvodi u Hrvatskoj?
- Za kilu mongolskih banana možete dobiti oko 150 kuna. Plavi krumpir je oko 30 kuna za kilogram. Za kilu batata, slatkog krumpira, 10 kuna. Obični se prodaje za dvije, tri kune. Sve je jasno... Sve vam govori da sam neki dan kupio tonu i pol kukuruza za 1500 kuna dok ja za mongolske trešnje dobijem 40 kuna po kili (ljetos ubrao 400 kg), kaže Mario Fučkar iz Krapinskih toplica.
Prije je, kaže, uzgajao pšenicu i kukuruz, no to mu se nije isplatilo na hektar zemlje, pa je počeo uzgajati egzotične sorte. Za prve sadnice potrošio je 50.000 kuna, a uloženo mu se prilikom prve berbe vratilo. Osim navedenih sorti, uzgaja indijanske banane, mongolske borovnice, haskap, kiwano, bodljikavi afrički krastavachokaido i butternut tikve.
U biznis s egzotičnim voćem i povrćem bacili su se i Valentina i Davor Gotić iz Varaždinskih toplica, koji na hektar zemlje i u plasteniku uzgajaju babaco, peruanske jagode, feijou, guavu, marakuju, žutu lubenicu, mini krastavce, kiwano, karelu, te penis čili papričice. Ove posljednje najviše kupuju umirovljenice, kažu.
- Sjeme plavog andskog krumpira nabavio sam preko interneta i platio 50 kuna, što onda nije bilo malo. U početku sam ljudima davao plavi krumpir besplatno samo da probaju. Kasnije, kada se pročulo o kakvom se krumpiru radi, kakve su njegove prehrambene vrijednosti, krenula je prodaja, kaže Ante Grizelj koji u Jakšiću kraj Požege već 12 godina uzgaja batat, andski krumpir i kiwano.
Egzotike ima na poljima i u Istri, u Vinkuranu kraj Pule Matija Horga uzgaja armenske krastavce, black Krim paradajze iz Ukrajine, bamije i jestivo cvijeće, koje je ove godine hit u restoranima.
Čovjek koji je prvi počeo uzgajati i prodavati egzotične vrste u Hrvatskoj je Ivan Šulog, vlasnik tvrtke Exotic King, koja proizvodi 40-ak vrsta, od kiwana, indijanskih i plantana banana, karele ili gorke dinje, do goji bobica, kumkvata, tamarinda, ličija, kaboche, peruanskih jagoda, limunske trave, hokaido i butternut tikava…
>>>Nutricionistkinja Lada Šnajder: Dug život i dobro zdravlje započinju s tanjurom
Šulog tvrdi kako se po hektaru kiwana te babacoa može dobiti oko 300.000 kuna, od batata 90 tisuća, butternut tikve 20 tisuća kuna, mongolske trešnje 75 tisuća, mongolske borovnice i mini kivija 110 tisuća kuna, a od 2000 biljaka limunske trave na 1000 kvadrata grijanih plastenika – 20 tona prinosa i 10 tisuća kuna, piše Večernji.