Transatlantska razmjena usluga doseže povijesne vrhunce, s naglaskom na ICT, financije i profesionalne usluge
Prema podacima Eurostata, u 2023. godini EU je uvezla usluge iz SAD-a u vrijednosti od približno 427 milijardi eura, što je činilo oko 33,5 posto ukupnog uvoza usluga iz zemalja izvan EU uz godišnji rast od 5,5 posto. Od toga, Europska unija čini znatan udio s 72,47 milijardi dolara ostvarenih samo u trećem kvartalu 2024. godine. Eurostat navodi da SAD sudjeluje s 34 posto u ukupnom uvozu usluga izvan EU, što ovu trgovinsku vezu svrstava među najznačajnije u svijetu.
ICT, financije i znanje kao izvozni aduti
Najveći dio američkog izvoza usluga u EU otpada na informacijsko-komunikacijski sektor (ICT), s naglaskom na softver, licenciranje i cloud infrastrukturu. Tvrtke poput Microsofta, Amazona, Googlea i Oraclea prednjače u plasiranju rješenja na europsko tržište, učinkovito pretvarajući digitalne proizvode u uslužnu robu visoke vrijednosti. Ove usluge generiraju više od 110 milijardi dolara godišnje u izvozu.
Financijske usluge, koje uključuju bankarstvo, upravljanje imovinom, osiguranje i reosiguranje, bilježe izvoz od približno 95 milijardi dolara. Američke banke, poput JPMorgan Chasea, Goldman Sachsa i Citigroupa, sve više sudjeluju u financijskim aktivnostima unutar EU-a, zahvaljujući deregulaciji tržišta kapitala i rastućem interesu za sofisticirane financijske instrumente.
Treću ključnu kategoriju čine profesionalne i poslovne usluge – savjetovanje, pravne usluge, revizija, te inženjerske i tehničke usluge. Tvrtke poput McKinsey & Company, Boston Consulting Group i Deloitte imaju razgranate operacije u glavnim poslovnim središtima EU-a, a sektor godišnje generira oko 85 milijardi dolara u izvozu.
Za američko gospodarstvo, snažan izvoz usluga u EU potvrđuje njegov status globalnog lidera u znanju, inovacijama i digitalnoj infrastrukturi. Osim što donosi značajan devizni priljev, takav izvoz održava trgovinski balans SAD-a, osobito u kontekstu sve većeg uvoza industrijskih proizvoda iz Azije.
Za EU, američke usluge znače pristup najnaprednijim digitalnim rješenjima i znanju, no otvaraju i brojna pitanja. Jedno od njih je digitalna ovisnost: ključni sektori – uključujući upravljanje podacima, online oglašavanje, pa čak i obrazovanje – sve više ovise o rješenjima iz SAD-a.
Usluge nadmašuju robu
Usporedbe radi, američki izvoz industrijskih proizvoda u EU (npr. strojeva, farmaceutike, automobilske opreme) u 2024. iznosio je oko 334 milijarde dolara, prema podacima platforme ycahrts. Ova brojka, iako visoka, već je u nekoliko kvartala zaostajala za izvozom usluga. To potvrđuje dubinsku transformaciju svjetske ekonomije, u kojoj se vrijednost sve više seli iz fizičke proizvodnje prema znanju, inovacijama i digitalnim platformama. U svijetu gdje fizička roba sve više ustupa mjesto digitalnim rješenjima, izvoz usluga postaje glavni instrument globalne ekonomske dominacije. Američki model izvoza znanja, tehnologije i sofisticiranih financijskih rješenja potvrđuje se kao izuzetno uspješan.
Za EU, ključno pitanje ostaje: može li razviti vlastite digitalne divove, konkurentne američkim, i stvoriti održiv model koji će podržavati neovisnost, inovacije i ravnotežu u globalnoj trgovini. Kako sad stvari stoje, vjerojatno ne može.