Ulagači na svjetskim tržištima pojačali su ulaganja u američki dolar, kao sigurno utočište za kapital u neizvjesnim vremenima, očekujući povećanu volatilnost do predsjedničkih izbora 5. studenoga u SAD-u. Geopolitika je trenutačno glavna sila koja pokreće tržišta, stoga čekamo da vidimo što će se dogoditi s američkim izborima i u kojem smjeru će to gurnuti tržišta.
Zlato i srebro nastavljaju rasti na nove vrhunce. Sav ovaj globalni nered kojem svjedočimo kada je u pitanju geopolitika-ekonomija ne pruža nikakvu sigurnost, stoga se mnogi s pravom pitaju koliko ovakva situacija još može dugo trajati? Čini se da sada tržišta više shvaća da je američko gospodarstvo dobro i da će FED vjerojatno nastaviti biti pomalo jastrebov prema zadržavanju viših stopa dulje vrijeme. To naravno nije dobrodošlo Kini jer to dodatno ograničava njihovu sposobnost pružanja poticaja koje njihovo gospodarstvo baš treba.
Godine 1944., prije punih 80 godina, održana je konferencija u Bretton Woodsu na kojoj su sudjelovale 44 zemlje. Stvoren je MMF i Svjetska banka. Uvođenje sustava fiksnog tečaja koji je valute vezao za američki dolar, konvertibilan u zlato po 35 dolara za uncu čime je američki dolar postao de facto svjetska rezervna valuta, uspostavivši američku ekonomsku dominaciju. Danas slobodno možemo reći da je ta konferencija transformirala međunarodni gospodarski poredak.
Danas članice bloka BRICS žele stvoriti sličan presedan. U tom kontektsu, summit zemalja BRICS-a održao se prošlog tjedna u Rusiji, na kojem su čelnici više od 20 različitih zemalja razgovarali o gospodarskoj i financijskoj suradnji, olakšanoj novim financijskim sustavom kojem se ti čelnici nadaju kako bi zamijenili američki dolar u trgovini. Novi sustav plaćanja temeljen na juanu bio je glavna točka dnevnog reda na summitu.
Kina smatra da su SAD dosegle razinu ekonomske nadmoći zahvaljujući tome što je dolar nakon Drugog svjetskog rata postao primarna globalna valuta te stoga želi dolar zamijeniti juanom. Zapravo, Kina je najavila novi ugovor o izgradnji šest kontejnerskih brodova za kanadske brodare uz plaćanje u juanima. Važno je napomenuti da prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman navodno nije bio nazočan, ali glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i turski predsjednik Erdogan bili su na popisu uzvanika.
U kontekstu zelene tranzicije, obnovljivih izvora energije i s time povezane tematike, uvijek iznenadi podatak koliko je velika ovisnost vodećih sila o neobnovljivim izvorima energije. Tako fosilna goriva, uključujući prirodni plin i ugljen, u prosjeku čine 62,4 posto ukupne proizvodnje električne energije u SAD-u od lipnja do danas. Na drugom kraju, u kineskom energetskom sustavu kojim dominira ugljen, fosilna su goriva činila 60,5 posto proizvodnje električne energije od lipnja do danas.
Rekordan broj opcijskih ugovora
Nastavlja se volatilnost na svjetskim tržištima nafte. Nakon što su tjedan prije cijene pale, prošlog tjedna su cijene nafte porasle (u grubo, oko četiri posto možemo reći), nadoknadivši dio gubitaka. Ipak, početak novog tjedna nije obečavajuć, jer su cijene dosta pale, nakon što je izraelski napad na Iran izbjegao nuklearne i naftne ciljeve. Tako se terminske cijene nafte Brent na početku novog tjedna kreću ispod razine od 72 $/bbl, dok su terminske cijene nafte WTI na razini od 67 $/bbl. Trgovci naftom kupili su rekordan broj opcijskih ugovora, nastojeći se zaštititi od skoka cijena zbog potencijalnih poremećaja opskrbe na Bliskom istoku.
Opcije za naftu Brent premašile su četiri milijuna ugovora po prvi put ovaj tjedan, što je ekvivalent četiri milijarde barela. Ukupan broj pozicija koje drže trgovci porastao je za više od 25 posto ovog mjeseca. Porast aktivnosti odražava kako se trgovci štite od povećanog rizika poremećaja u regiji koja čini oko trećinu svjetske ponude nafte. Trenutno se sve vrti oko Bliskog Istoka i izbora u SAD-u, oscilacije će se nastaviti u sljedećim tjednima sve dok ne dobijemo odgovor na neka od pitanja o Izraelu, ratu i predsjedničkim izborima u SAD-u. Izbori stvaraju neizvjesnost na mnogim tržištima i ljudi se malo povlače, nisu spremni preuzeti veliki rizik zbog potencijalnih skokova, volatilnosti i neizvjesnosti.
Uz to, trgovci traže više jasnoće u pogledu kineske politike poticaja, iako analitičari ne očekuju da će takve mjere pružiti veliki poticaj potražnji za naftom. Goldman Sachs je prošlog tjedna objavio da očekuje da cijene nafte u 2025. budu na razini ovogodišnjih, između 70 i 85 $/bbl (Brent) te predviđa da će utjecaj kineskih poticaja biti skroman u odnosu na veće pokretače, poput ponude nafte na Bliskom istoku. Analitičari Bank of America pišu, pak, da iduće godine očekuju prosječnu cijenu sirove nafte Brent od 75 $/bbl. Gledajući unatrag, možemo reći kada su u pitanju nafta i rat na Bliskom istoku, trenutak za prodaju bio je kada su počele padati prve bombe. Svjedoci smo klasične priče s burze – “Kupuj glasine, prodaj činjenice (Buy the rumor, sell the facts)”. Isti scenarij dogodio se u siječnju 1991. i ožujku 2003., a vrlo vjerojatno će djelovati i u listopadu 2024.
Terminske cijene europskog prirodnog plina TTF, pale su ispod 42,5 €/MWh, nakon što su prošli tjedan dosegle najvišu razinu u više od 10 mjeseci iznad 43 €/MHW, jer se činilo da su rizici opskrbe od napetosti na Bliskom istoku obuzdani nakon što su izraelski udari izbjegla ključna naftna i nuklearna nalazišta u Iranu. Unatoč velikim zalihama i popunjenosti skaldišta u Europi na 95 posto, tržišta su i dalje oprezna zbog nedavnih prekida opskrbe u Norveškoj i SAD-u. Dodatno, padu cijena pridonijela je i blaga vremenska prognoza u sjeverozapadnoj Europi za sljedeća dva tjedna, signalizirajući smanjenu potražnju za grijanjem.
Pad cijena pšenice i kukuruza
Kraj tjedna obilježio je pad terminskih cijena za gotovo sve agri robe, pogotovo na europskom MATIF-u. Na razini tjedna na američkom CBOT-u, pšenica je pala 0,6 posto prošli tjedan, dok su cijene kukuruza i soje porasle i to 2,6 posto kukuruz i 1,8 posto soja. U Europi, pad cijena pšenice i kukuruza znatno je izraženiji i kreće se od -3,50 do -5 €/t na razini tjedna na MATIF-u. Pritisak na prodaju jačao je kako je tjedan odmicao, a kulminirao je u petak. Među različitim uzrocima ovog pada cijena treba istaknuti nedostatak izvozne konkurentnosti francuske pšenice posljednjih tjedana. Nedavni povratak povoljnih kiša umiruje usjeve pšenice u SAD-u i Rusiji. Naprotiv, povratak suhog vremena u Francuskoj sljedećih 10 dana pogodovat će žetvi kukuruza i sjetvi pšenice.
Kašnjenje u u berbi kukuruza i jesenskoj sjetvi je do sada veliko. Berba kukuruza je na 25 posto u odnosu na prosjek od 69 posto za ovaj period. Sjetva ozime pšenice je na 21 posto u odnosu na prosjek od 47 posto ta ovaj period, kao i sjetva ozimog ječma koja je na 38 posto u usporedbi s prosjekom od 64 posto. Ovdje treba nadodati i ohrabrujuće izglede za pšenicu u Argentini koje je objavila burza Rosario, koja predviđa proizvodnju pšenice u razdoblju 2024.-2025. od 19,5 milijuna tona i izvoz od 13,3 milijuna tona. SAD su od početka kampanje smanjile prodaju soje u Kinu za 28 posto, dok su je u EU povećale za 24 posto. Tekuća polarizacija između NATO-a i BRICS-a smanjuje prodaju američkih poljoprivrednih proizvoda prema Kini i preusmjerava ih u EU. Fenomen koji već mjesecima vidimo i na Hi Pro pšenici. Ova situacija će se vjerojatno proširiti na kukuruz i sojinu sačmu i možda se to već događa.
Terminske cijene bakra skliznule su na oko 4,31 $/lbs, pritisnute jačim dolarom i prinosima na riznice jer su znakovi otpornosti američkog gospodarstva ublažili očekivanja za agresivno smanjenje kamatnih stopa FED-a. Mogućnost pobjede Trumpa na izborima također je gurnula dolar i prinose na viši nivo jer se njegova politika carina, poreza i državne potrošnje smatra inflacijskom. U međuvremenu, ulagači s nestrpljenjem očekuju sastanak Nacionalnog narodnog kongresa zakazan za 4. i 8. studenog za potencijalne objave o dugu i drugim fiskalnim mjerama. Podaci objavljeni tijekom vikenda pokazali su da je industrijska dobit u Kini pala najbržim tempom od pandemije u prvih devet mjeseci ove godine usred stalno slabe potražnje, što je utjecalo na ekonomske izglede najvećeg svjetskog potrošača metala.