Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP29) počela je danas u Azerbajdžanu ali nešto drugačija nego proteklih godina. Naime, ove godine većina čelnika i vođa država ne prisustvuje ovoj klimatskoj konferenciji a nad istom se nadvilo i obećanje novo izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je obećao poništiti obveze Sjedinjenih Američkih Država o smanjenju emisija ugljičnih plinova.
- Ovdje u Bakuu, moramo dogovoriti novi globalni cilj financiranja za klimatske promjene. Ako najmanje dvije trećine svjetskih nacija ne mogu financirati brzo smanjenje emisija, onda svaka nacija plaća okrutnu cijenu. Odbacimo ideju da je financiranje klimatskih promjena milosrđe. Ambiciozan novi cilj financiranja u potpunosti je u interesu svake nacije, uključujući najveće i najbogatije...Ne možemo napustiti Baku bez značajnog ishoda – rekao je na otvaranju predsjednik Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime Simon Stiell.
Europska unija, koja tradicionalno igra vodeću ulogu na UN-ovim klimatskim konferencijama, ove godine suočava se s izuzetno teškim zadatkom. Naime, mora nastaviti s planom smanjenja emisija stakleničkih plinova, ali bez znatne potpore svog glavnog saveznika, Sjedinjenih Američkih Država.
- EU-ova inicijativa za postizanje ambicioznih klimatskih ciljeva na COP29 je ključna. Kao jedan od najvećih zagađivača, EU također ima odgovornost potaknuti postizanje novih ciljeva za godišnje klimatsko financiranje - naglašava Chiara Martinelli, direktorica mreže Climate Action Network Europe.
Naime, zna se da je Bruxelles 2023. predvodio inicijativu za postupno ukidanje fosilnih goriva i već dugo predstavlja najvećeg donatora klimatskog financiranja.
Međutim, ta će uloga na konferenciji COP29 postati još važnija, pogotovo nakon pobjede Donalda Trumpa. Trump je ranije povukao SAD iz Pariškog sporazuma, koji obvezuje zemlje da ograniče globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stupnjeva Celzija iznad predindustrijskih razina. EU je donijela zakonske mjere za postizanje ciljeva neto nula emisija do 2050., no mnogi od tih zakona ovise o trgovinskim partnerima i njihovoj spremnosti da se pridržavaju standarda bloka koji su jako veliki pa već sad dolazi do reakcija drugih država zbog nemogućnosti poštivanja svih tih klimatskih standarda i propisa.
Odgode zakona
Nedavna odgoda ključnih zakonskih akata na području zaštite okoliša, kao i rasprave o mogućem ukidanju zabrane fosilnih goriva za vozila do 2035., potencijalno šalju poruku da EU ne slijedi vlastite ciljeve, smatra Martinelli.
Na primjer, zakon kojim se zabranjuje ulazak proizvoda u EU proizvedenih na krčenom zemljištu, prošlog je mjeseca odgođen za godinu dana. Ministri 18 zemalja proizvođača, uključujući Brazil, Ganu i Peru, poslali su pismo Europskoj komisiji u kojemu su naveli da mnoge njihove zabrinutosti nisu razmotrene. Dodatno, zabranu automobila s unutarnjim izgaranjem od 2035. kritizirala je automobilska industrija, kao i talijanska vlada, koja tvrdi da novi emisijski standardi ugrožavaju europsku ekonomiju.
Ipak, katastrofalne poplave koje su ovog mjeseca pogodile Španjolsku ponovno su istaknule razorne posljedice klimatskih promjena u regiji. No, neki su ipak skrenuli pozornost da se sve dogodilo zbog toga što je Španjolska u zadnjih par godina razrušila više od 200 brana, po naredbi Europske unije, kako bi se oslobodili prirodni putevi rijeka. Da su brane ipak korisne, pokazao je primjer stare rimske brane koja je zadržala poplavu u općini Aragon. Riječ je o brani Almonacid de la Cuba koja je izdržala silovite nalete vode a izgrađena je prije oko 2000 godina naredbom rimskog cara Augusta.
90 posto do 2040?
Prošli mjesec, ministri EU-a satima su raspravljali o tome trebaju li u pregovaračkom mandatu za COP29 predložiti smanjenje emisija za 90 posto do 2040. godine. Ipak, zbog pritiska skeptičnijih zemalja, poput Poljske, taj postotak nije uključen u završni dokument.
COP29 se održava i u složenim geopolitičkim okolnostima: ratovi na Bliskom istoku i u Ukrajini, ojačano savezništvo zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika) te rastuće napetosti između razvijenih i zemalja u razvoju dodatno kompliciraju pregovore. EU-ovi pregovarači, koji nastoje održati predanost COP28 obvezama o prijelazu s fosilnih goriva, suočavaju se s protivljenjem Kine i država bogatih naftom, poput Saudijske Arabije a EU-ova politika, koja uključuje uvođenje prve svjetske granice za porez na ugljik 2026., često je kritizirana. Rekli bi s pravom.
- Unilateralne mjere omiljena su tema Saudijske Arabije i Kine kada ih se poziva na odgovornost u pogledu ublažavanja klimatskih promjena - napominje jedan diplomat. I Indija se snažno usprotivila porezu na ugljik pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Grupa zemalja, uključujući Indiju i Kinu, lobira da EU-ovi klimatski propisi budu podvrgnuti detaljnoj analizi.
Budući da je EU glavni globalni osiguravatelj klimatskog financiranja, njezina uloga na ovom summitu je presudna. Diplomati se nadaju da će postići dogovor o novom cilju financiranja, koji bi trebao pomoći zemljama u razvoju u smanjenju emisija, kaže Cosima Cassel, viša savjetnica za politiku u think tanku E3G. Blok je u 2023. pridonio s 28,6 milijardi eura klimatskom financiranju, dok su SAD osigurale oko 9,5 milijardi dolara.
-EU može i treba iskoristiti svoju ulogu mosta između najranjivijih zemalja i velikih država poput SAD-a i Kine. U kontekstu američkih izbora, ključno je da EU pokaže angažman. Vrijeme je da europski čelnici podignu svoju ambiciju - navodi Cassel.
Martinelli iz Climate Action Network Europe dodaje kako EU dužnosnici ne žele raspravljati o konkretnim brojkama dok ne dobiju veće obveze drugih strana.
-Razmatra se tzv. koncentrični pristup, koji bi postavio manji cilj za javno financiranje i pokušao privući privatna sredstva prema znatno većem cilju – kaže Martinelli.
Jedan EU službenik je rekao kako Europska komisija želi predložiti ambicioznu brojku za klimatsko financiranje, ali da ‘imaju vezane ruke‘ zbog država članica koje ne žele povećati izdvajanja i radije bi da donatorska baza uključuje i bogate zemlje u razvoju, poput Saudijske Arabije i Kine, prije nego što same povećaju financijska sredstva.
Stižu talibani
Ovo je jedna od rijetkih COP konferencija na kojoj neće sudjelovati većina svjetskih vođa ali zato hoće talibani. Također, prisutno je svega nekoliko vođa zemalja skupine G20, na koje se odnosi gotovo 80 posto svjetskih emisija ugljičnih plinova. Diplomati ustraju u tome da nedolasci svjetskih vođa i Trumpova pobjeda neće skrenuti pozornost od trenutnog ozbiljnog posla, a naročito što se tiče dogovora o novom iznosu za klimatsko financiranje zemalja u razvoju.
Pregovarači moraju povećati cilj od 100 milijardi dolara godišnje kako bi pomogli zemljama u razvoju da se pripreme na sve lošije klimatske učinke i da se njihova gospodarstva odmaknu od fosilnih goriva.
Koliko će se ponuditi, tko će platiti i tko će imati pristup sredstvima su neka od glavnih spornih pitanja. Zemlje u razvoju traže bilijune dolara te inzistiraju na tome da bi se trebalo raditi o subvencijama, a ne o zajmovima. Upozoravaju da će im bez sredstava biti teško ponuditi ambiciozne izvještaje o svojim klimatskim ciljevima, koje zemlje trebaju predati do početka iduće godine.
Nema EU lidera
Glasnogovornik Europske komisije ranije je ovog tjedna potvrdio za Euronews da predsjednica Komisije Ursula von der Leyen neće prisustvovati sastanku. Iz Komisije su pojasnili kako se Von der Leyen, budući da se Komisija nalazi u prijelaznoj fazi, “fokusira na svoje institucionalne obaveze”. Von der Leyen se trenutno priprema za svoj drugi mandat, koji počinje 1. prosinca. Europsku uniju na COP29 će stoga predstavljati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, novi povjerenik za klimatsku politiku Wopke Hoekstra i povjerenica za energetiku Kadri Simson.
Na summitu neće sudjelovati ni francuski predsjednik Emmanuel Macron, navodno zbog činjenice da se konferencija održava u Azerbajdžanu. Odnosi između Francuske i Azerbajdžana zategnuti su otkako je Pariz prošle godine osudio vojnu ofenzivu Azerbajdžana protiv armenskih separatista u regiji Karabah. Svoje sudjelovanje otkazao je i njemački kancelar Olaf Scholz, čelnik druge europske velesile. Scholz je planirao prisustvovati konferenciji u Bakuu od ponedjeljka do utorka, no zbog raspada vladajuće trostranačke koalicije u Njemačkoj u srijedu, promijenio je plan.
S obzirom na to da se COP29 održava samo nekoliko dana nakon američkih izbora, predsjednik Joe Biden neće prisustvovati summitu, što je druga godina zaredom da propušta globalne klimatske pregovore. Američku delegaciju predvodit će John Podesta, stariji savjetnik predsjednika za međunarodnu klimatsku politiku.
Brazilski predsjednik Luiz Ignacio Lula da Silva također je otkazao putovanje u Baku zbog ozljede glave prošlog mjeseca. Brazil će sljedeće godine biti domaćin konferencije COP30 u gradu Belem.
Na summitu neće sudjelovati ni britanski kralj Charles, budući da britanska vlada nije odlučila imenovati ga za predstavnika. Kralj, koji se dugo bavi pitanjem klimatskih promjena, trenutno se oporavlja od raka i prisustvovao je prijašnjim UN-ovim klimatskim konferencijama.
Ruski predsjednik Vladimir Putin također neće biti na COP29; rusku delegaciju predvodit će premijer Mihail Mišustin. Ukrajinski veleposlanik pri EU, Vsevolod Čencov, izjavio je za Politico u listopadu da bi međunarodna zajednica trebala bojkotirati sastanak da je Putin potvrdio svoj dolazak.
Čini se kako ovogodišnju konferenciju izbjegavaju i kanadski premijer Justin Trudeau, indijski premijer Narendra Modi, kineski predsjednik Xi Jinping, južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa te australski premijer Anthony Albanese.
Broj sudionika na UN-ovim klimatskim konferencijama posljednjih godina eksponencijalno je rastao. Prošle godine na summitu u Dubaiju sudjelovalo je ukupno 83.884 ljudi, a lokacija Expo City bila je toliko velika da su se sudionici morali prevoziti vozilima za golf. Ovakvi masovni dolasci izazvali su kritike licemjerja, s obzirom na ogroman broj letova diljem svijeta zbog samih razgovora o klimatskim promjenama.