Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer Fed neće smanjiti kamate tako brzo kao što se očekivalo, dok je euro pod pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Francuskoj.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je protekloga tjedna 0,3 posto, na 105,83 boda.
Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti porasla 0,1 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0693 dolara.
Tečaj dolara porastao je i prema japanskoj valuti, za 1,5 posto, pa je dosegnuo 159,80 jena, najvišu razinu u gotovo dva mjeseca.
U fokusu ulagača bile su prošloga tjedna izjave niza čelnika američke središnje banke. Većina njih poručila je da je inflacija i dalje iznad ciljanih razina od 2 posto i da neće žuriti sa smanjenjem kamata.
Tim više što svi posljednji podaci pokazuju da najveće svjetsko gospodarstvo i dalje stabilno raste, što bi moglo podržati inflaciju na povišenim razinama.
Prema nedavno objavljenim procjenama, čelnici Feda u ovoj godini očekuju samo jedno smanjenje kamata za 0,25 postotnih bodova.
Stoga se čini da će Fed zadržati kamate na povišenim razinama dulje nego središnje banke u Europi.
Nedavno je Europska središnja banka započela ciklus popuštanja monetarne politike, a prošloga je tjedna švicarska središnja banka po drugi put ove godine smanjila kamate za 0,25 postotnih bodova. Premda je britanska središnja banka (BoE) na sjednici prošloga tjedna ostavila kamate nepromijenjene, očekuje se da će i čelnici BoE-a uskoro smanjiti cijenu novca.
Zbog toga je američka valuta ojačala prema većini europskih, među ostalim, i prema euru, čiji je tečaj skliznuo ispod 1,07 dolara.
Euro je pod pritiskom zbog političke neizvjesnosti u Francuskoj, nakon što je nedavno predsjednik Emmanuel Macron odlučio raspisati izvanredne parlamentarne izbore za kraj ovoga mjeseca i početak srpnja jer je na izborima za Europski parlament pobijedila krajnje desna stranka Marine Le Pen.
„Čini se da ulagači oklijevaju povući jače poteze uoči izbora u Francuskoj jer je to sada najviše u fokusu u Europi”, kaže Erik Nelson, strateg u banci Wells Fargo.
U fokusu tehnološki sektor
Na Wall Streetu je polovicom prošloga tjedna S&P 500 indeks dosegnuo novu rekordnu razinu, kao i Nasdaq, no kasnije su oba indeksa izgubila dio dobitaka jer je uslijedila korekcija cijena tehnoloških dionica na niže.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones ojačao 1,45 posto, na 39.150 bodova, a S&P 500 0,6 posto, na 5.464 boda. Nasdaq indeks ostao je gotovo nepromijenjen, na 17.689 bodova.
Već dulje vrijeme smjer najveće svjetske burze ponajviše ovisi o kretanju dionica tehnoloških kompanija.
Do polovice tjedna nastavljen je višednevni rast cijena u tehnološkom sektoru, pa se S&P 500, po prvi put u povijesti, probio iznad razine od 5.500 bodova.
Tih je dana najsjajnija zvijezda na tržištu bila dionica proizvođača čipova Nvidie.
Zahvaljujući euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, cijena dionice Nvidie skočila je od početka godine više od 155 posto, pa je tržišna vrijednost te kompanije premašila 3.200 milijardi dolara.
Tako je taj proizvođač čipova postao najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji, preskočivši Microsoft.
„To je sve igra Nvidie, a mi svi ostali samo se pravimo da smo tu”, kaže Michael Green, strateg u fondu Simplify Asset Management.
No, u drugom dijelu tjedna cijene dionica Nvidie i većine ostalih tehnoloških divova su pale, pa su i S&P 500 i Nasdaq indeks skliznuli s rekordnih razina.
I dok je tehnološki sektor pao, porasle su cijene dionica u energetskom sektoru, što se zahvaljuje rastu cijena nafte posljednjih tjedana. Zbog toga je, među ostalim, Dow Jones indeks prošloga tjedna porastao.
U fokusu ulagača bile su prošloga tjedna i izjave niza čelnika američke središnje banke. Većina njih poručila je da je inflacija i dalje iznad ciljanih razina od 2 posto i da neće žuriti sa smanjenjem kamata.
Prema nedavno objavljenim procjenama, čelnici Feda u ovoj godini očekuju samo jedno smanjenje kamata za 0,25 postotnih bodova, no na tržištu se i dalje špekulira o dva reza kamata.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,1 posto, na 8.237 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,9 posto, na 18.163 boda, a pariški CAC 1,7 posto, na 7.628 bodova.
Tako su indeksi nadoknadili dio gubitaka od prethodnoga tjedna, kada su oštro pali jer je francuski predsjednik Emmanuel Macron odlučio raspisati izvanredne parlamentarne izbore, nakon što je na izborima za europski parlament pobijedila krajnje desna stranka Marine Le Pen.