Državna pomoć za carine samo hrvatskoj pameti i na ograničeni rok

Uvođenje 20-postotnih carina na europsku robu, koje su prošloga tjedna u još jednom obratu mišljenja američkog predsjednika Donalda Trumpa smanjene na 10 posto uz odgodu primjene na tri mjeseca, uvelike je promijenilo poslovne planove tvrtke CircuitMess. Startup koji je osnovao Albert Gajšak preko noći je morao pronaći alternativu za izvoz na američko tržište.

– U današnjim okolnostima teško je išta planirati jer se situacija s carinama mijenja svakodnevno. Zasad se pokušavamo fokusirati na druga tržišta, ali to neće biti isključivo rješenje jer je američko tržište i dalje najvažnije na svijetu. U svakom slučaju, laknulo nam je nakon objave predsjednika Trumpa o suspendiranju carina na devedeset dana. Nadam se da će se uspjeti dogovoriti u razdoblju koje je pred nama. Tijekom ovih dana zanimljivo je da nam je jako skočila izravna prodaja u našoj internetskoj trgovini – kaže nam Gajšak.

Potrebna je pametna politika

Podsjetimo, kad je 2022. CircuitMess sklopio suradnju s američkim trgovačkim divom Walmartom, bila je to vijest koja je obišla gotovo sve domaće medije. Plasman njegove STEM igračke Chatter 2.0, zapravo voki-tokija za djecu, planiran je uoči Božića te godine, tradicionalnoga početka potrošačkog ludila u SAD-u. Nakon prije sklopljene suradnje s Warnerom Brothersom u sklopu projekta ‘Batmobile‘ posao s Walmartom vrijedan 1,3 milijuna dolara bio je novi veliki iskorak na američko tržište tvrtke mladoga Gajšaka sa samo tridesetak zaposlenih.

CircuitMess jedna je od rijetkih hrvatskih kompanija kojima američko tržište mnogo znači, poput HS Produkta. Karlovački proizvođač naoružanja jedan je od tri vodeća u svijetu u proizvodnji pištolja i u SAD izvozi 70 posto proizvodnje pušaka te 80 posto svojih pištolja. Od 140 milijuna eura lanjskih prihoda s američkog tržišta došlo je 104 milijuna eura. U HS Produktu procijenili su da bi početna carina od 20 posto u najcrnjem scenariju utjecala na gašenje i do tisuću radnih mjesta, odnosno polovine zaposlenih. Prvi čovjek HS Produkta Željko Pavlin stoga je prije desetak dana u medijima poručio kako bi država trebala pomoći, prije svega pregovaranjem i pametnom politikom koja gleda isključivo interese domaćega gospodarstva. Pri tome je spomenuo primjer Francuske koja je od Europske komisije zatražila da se u paket mjera odmazde prema Americi ne uvrste vino i šampanjac.

Je li takva potpora države dovoljna za kompanije (pre)izložene američkom tržištu, ali i one koje će neizravno osjetiti posljedice Trumpova carinskog rata? Je li im potrebna i konkretnija financijska pomoć, poput subvencije iznosa carine? Uostalom, je li i to izvanredna situacija, usporediva s onom u vrijeme pandemije ili u proljeće 2022. kada su zbog skoka cijena energenata nakon ruske agresije na Ukrajinu uvedene subvencije cijena električne energije za industriju?

Odgovore na ta pitanja doznajte u ostatku članka dostupnom u novom broju tiskanog i digitalnog Lidera.