‘;
Tinja na Baltiku, a ono što pokazuju radari ne ulijeva nadu da se strasti u toj regiji smiruju. Navodno se u ruskoj enklavi na Baltiku gomila tajno oružje, a Zapad strahuje da će iz te regije krenuti ofenziva na NATO. No za Europsku komisiju Baltik ne zaslužuje svoj resor, jer će se to pitanje rješavati kroz glavnu upravu za sigurnost i obranu. U novoj je Komisiji jedna druga regija dovoljno bitna, ili nebitna, da dobije cijeli svoj resor, a to je Sredozemlje.
Možda je razlog taj što Ursula von der Leyen, ponovno izabrana predsjednica Europske komisije, za Baltik nema toliko stručnu osobu koliko je za Sredozemlje stručna naša Dubravka Šuica, hrvatska kandidatkinja za najvišu funkciju u Komisiji. A možda je Šuica samo dobila utješnu nagradu. Kao i u prošlom sazivu, kad se bavila demografijom u Komisiji i kada je bila jedina njezina članica koja nije imala upravu i nije mogla predlagati zakone. Jedina je razlika ta što će utješna nagrada sada doći s glavnom upravom, što još uvijek ne znači da će DG Mediteran, kako će se službeno zvati Šuicin resor, moći predlagati zakone. O tome se tek odlučuje.
HDZ nagrađuje lojalnost
Za Šuicu to je jackpot samo takav! Ta bivša profesorica njemačkog i engleskog jezika koja je obavljala funkciju ravnateljice jedne dubrovačke gimnazije u kojoj je predavala pa poslije u nekoliko mandata bila gradonačelnica Dubrovnika može za sebe reći da je daleko dogurala, jer HDZ nagrađuje lojalnost. Godinama je vjerna stranci. Na njezino je čelo kao potpredsjednica imenovana 2012., nakon čega joj je karijera krenula uzlaznom putanjom zato što se sve poklopilo s ulaskom Hrvatske u EU i njezinim odlaskom u Bruxelles. Naime, tada su u Hrvatskoj održani i prvi izbori za Europski parlament, HDZ-ovu je listu predvodio sâm Andrej Plenković, a na njoj je bila i Šuica.
Valja svakako podsjetiti kako se Plenković kao europarlamentarac i brendirao kao najambiciozniji HDZ-ov kadar u to vrijeme. On je, naime, vrlo brzo shvatio da se u Europskom parlamentu može kovati ugledna karijera, bilo za potrebe političkog establišmenta unutar institucija EU-a bilo za domaće političke potrebe. Tako je i on, neokaljanog obraza i sa, što se pokazalo još važnijim, sigurne udaljenosti, iz Bruxellesa, na mjestu predsjednika HDZ-a 2016. zamijenio aferama okaljanoga Tomislava Karamarka.
Šuica je sve to vrijeme dosljedno pratila i HDZ i politiku demokršćana u Europarlamentu, pa je nakon izbora prije pet godina, kao kadar koji ne ugrožava ambicije samog Plenkovića, što je, u biti, njezina primarna politička zadaća i u čemu je doista odlična, postala europska povjerenica za demografiju. Jednako kao što joj sada vjerojatno ne smeta što je njezin resor ponovno poprilično neopipljiv, pa mu se rugaju i mnogo utjecajniji mediji diljem EU-a, poput kolumnista Politica.
Čime će se Šuica ustvari baviti pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.