Između ostalog odbacili su prijedlog koji se tiče transparentnosti rada Komisije, jer zašto bi rad čelnih ljudi Europe bio transparentan
Prošloga je tjedna Europska komisija predstavila svoj Program rada za 2025. godinu koji služi kao svojevrsni popis prioriteta za narednih 12 mjeseci. U njemu, što se tiče nekih novih zakonodavnih rješenja nema puno iznenađenja jer su projekti poput Kompasa konkurentnosti i Industrijskog zelenog sporazuma već poznati. Međutim, zanimljivo je vidjeti od čega je Komisija odustala, jer su neke zakonodavne prijedloge odbacili kao zastarjele, beskorisne ili neprovedive. Također je zanimljivo znati da se na tim beskorisnim prijedlozima ipak neko vrijeme radilo, samo je šteta da ne znamo tko su bili začetnici tih beskorisnih prijedloga.
U konačnici, Europska komisija je povukla 37 zakonodavnih prijedloga u sklopu nastojanja da smanji birokraciju i ubrza donošenje odluka. Ove odluke dio su šire strategije racionalizacije zakonodavnog procesa, ali su izazvale različite reakcije. Neki od tih prijedloga jednostavno više nemaju smisla—primjerice, sporazum o suradnji s afganistanskom vladom, koja praktički ne postoji otkako su vlast preuzeli talibani 2021. godine. No, dok su neki prijedlozi unaprijed bili osuđeni na propast, drugi će vjerojatno izazvati rasprave o tome zaslužuju li povratak u nekom novom obliku. Istaknuli smo najvažnije.
Direktiva o odgovornosti za umjetnu inteligenciju (AI)
Jedno od najvećih iznenađenja na listi odbačenih prijedloga jest Direktiva o odgovornosti za AI u kontekstu sve veće primjene AI tehnologija koja je predložena 2022. godine. Cilj je bio uspostaviti dosljednu zaštitu potrošača u cijeloj EU, no Komisija sada tvrdi da ‘nije moguće postići dogovor u dogledno vrijeme.
Ova odluka izazvala je kritike, posebno od zastupnika poput Axela Vossa (EPP), koji je i sam radio na prijedlogu i koji smatra da je povlačenje ‘strateška pogreška‘. Ipak, očekuje se da će se tema odgovornosti za AI vratiti na dnevni red u nekom drugom obliku, s obzirom na važnost reguliranja ovog sektora, samo nije poznato kada.
Reforma e-privatnosti odlazi u povijest
Planirana reforma pravila o digitalnoj privatnosti, prvi je put predložena još 2017. godine, ali i njoj sada dolazi kraj. Cilj je bio ograničiti praćenje korisnika u svrhu oglašavanja, suzbiti modele ‘plati ili pristani‘ koje koriste tehnološki divovi poput Facebooka te zaštititi enkriptiranu komunikaciju. Iako su se pregovori o ovom zakonu vodili od 2021. godine, nisu dali nikakav rezultat. Unatoč pritisku aktivista za digitalna prava da se nastave razgovori, Komisija smatra da je prijedlog zastario zbog tehnoloških i pravnih promjena koje su se dogodile u međuvremenu. Unatoč tome, Komisija nije pokazala namjeru vraćanja ovog prijedloga.
Nema širenja antidiskriminacijskih pravila
Još jedan dugogodišnji prijedlog, inicijativa iz 2008. godine za proširenje antidiskriminacijskih zakona izvan radnog mjesta, službeno je povučena. Prijedlog je trebao osigurati jednaka prava bez obzira na dob, invaliditet, seksualnu orijentaciju ili vjerska uvjerenja. No, nakon godina blokade u Vijeću EU-a, Komisija ga je proglasila neprovedivim.
Zastupnica Zelenih Alice Bah Kuhnke, izvjestiteljica o ovom dosjeu u Europskom parlamentu, nazvala je odluku ‘skandaloznom‘, ističući potrebu za ambicioznijim zakonima u vrijeme kada se globalno bilježi nazadovanje po pitanju raznolikosti i jednakosti.
Patentna reforma naišla na zid
Još jedan kontroverzan potez Komisije je odustajanje od tzv. ‘paketa o patentima‘, koji je uključivao promjene u standardno bitnim patentima (SEPs) i dodatnim zaštitnim certifikatima (SPCs). Udruga sudaca za intelektualno vlasništvo upozorila je da bi ove promjene mogle ugroziti Jedinstveni patentni sud (UPC) i dovesti do pravne nesigurnosti. Čak je i António Campinos, predsjednik Europskog patentnog ureda, pozvao na pauziranje reforme—što se sada i dogodilo, i to na neodređeno vrijeme.
Financijska pravila
Nekoliko financijskih propisa također je doživjelo sudbinu argentinskog predsjednika Mileija, koji je svojom ‘Afuera!‘ politikom eliminirao brojne državne institucije. Među manje poznatim žrtvama je zakon o ‘učincima ustupanja potraživanja prema trećim stranama‘ koji je trebao olakšati poduzećima pristup likvidnosti putem instrumenata poput faktoringa i kolateralizacije.
Znatno važnije, Komisija je odustala od plana iz 2017. godine da se Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) transformira u Europski monetarni fond (EMF), navodeći da među članicama nema dogovora. Neke od ideja tog prijedloga ugrađene su u reviziju ESM-a, ali ne u izvornom obliku što ukazuje na potrebu za fleksibilnijim pristupom financijskim reformama.
Manje transparentnosti u donošenju odluka EU-a
Stižu i loše vijesti za one koji vole pratiti rad europskih institucija jer su pravila za poboljšanje javnog pristupa dokumentima EU-a odbačena, nakon što od 2011. nije postignut nikakav napredak jer za transparentnost u EU nema mjesta. Još jedna manje poznata, ali važna žrtva je reforma komitologije—sustava donošenja odluka u EU-u koji ne uključuje izravan nadzor Europskog parlamenta. Komisija je još 2015. pokušala reformirati ovaj mehanizam, no nakon godina blokade, odlučila je odustati. To znači da će Parlament i dalje imati minimalan utjecaj na odluke o nekim osjetljivim pitanjima što naravno potiče kritike o nedostatku demokratskog nadzora rada Komisije.