Europski regulator financijskih tržišta traži proširene ovlasti za nadzor glavnih burzi i drugih ključnih dijelova financijske infrastrukture bloka, u nastojanju da postane europska verzija američke Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC), piše FT.
Verena Ross, predsjednica Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), izjavila je da ‘postoji politička volja‘ unutar novoimenovane Europske komisije da se centralizira nadzor financijskih tržišta EU-a u okviru napora za oživljavanje slabog tržišta kapitala u bloku.
- Treba procijeniti u kojim bi područjima bilo smisleno napraviti korak naprijed prema centraliziranom nadzoru EU-a. Posebno moramo razmotriti sve sustavno važne infrastrukturne subjekte koji posluju preko granica - izjavila je Ross za Financial Times te je dodala kako bi to uključivalo burze, depozitne ili obračunske kuće i sustave za namiru.
ESMA je osnovana 2011. s ciljem unificiranja pravila u cijeloj EU, no većinu nadzora nad financijskim tržištima i dalje provode nacionalna tijela 27 država članica bloka. Sa sjedištem u Parizu, ESMA izravno nadzire tek nekoliko subjekata, poput agencija za kreditni rejting, središnjih depozitnih kuća izvan EU-a i administratora referentnih vrijednosti (benchmark administratore).
Ideja o prijenosu više ovlasti s nacionalnih tijela na ESMU dobila je na zamahu posljednjih mjeseci, jer dužnosnici u Bruxellesu traže načine za poticanje aktivnosti na tržištima kapitala kako bi pomogli u financiranju procijenjenih 800 milijardi eura dodatnih investicijskih potreba. Bivši predsjednik Europske središnje banke, Mario Draghi, prošlog je mjeseca identificirao transformaciju ESME u verziju SEC-a kao ‘ključni stup‘ jačanja europskih tržišta kapitala u važnom izvještaju o poticanju gospodarskog rasta EU-a.
- ESMA bi trebala evoluirati iz tijela koje koordinira nacionalne regulatore u jedinstvenog zajedničkog regulatora za sva tržišta vrijednosnih papira u EU-u – napisao je Draghi, dajući joj ovlasti nadzora nad velikim multinacionalnim izdavateljima, prekograničnim financijskim tržištima i svim središnjim depozitnim kućama.
Neke manje države EU-a, poput Luksemburga i Irske, protive se toj ideji, bojeći se da bi to moglo narušiti njihove uspješne financijske sektore. Međutim, Ross je uvjerena da bi ovaj pomak poboljšao učinkovitost europskih financijskih tržišta za investitore i izdavatelje.
- Učinkovit regulatorni i nadzorni okvir ima veliki utjecaj na funkcioniranje jedinstvenog tržišta kapitala, a to u Europi nemamo. To je jedno od područja na koje se trebamo fokusirati - rekla je Ross.
Odgovarajući na kritike iz manjih zemalja, istaknula je kako je postupni pristup izgradnji ovlasti ESME bolji od pokušaja da se ona preko noći pretvori u moćnu europsku verziju SEC-a.
- Radi se o praktičnom razmišljanju. Ne smijemo zaboraviti da su tržišta EU-a prilično različita od američkih u smislu raznolikosti pravnih sustava. Zato je važno uspostaviti ulogu središnjeg nadzora EU-a tamo gdje to trenutno najviše ima smisla – rekla je.
Proces bi mogao započeti dodjeljivanjem ESMI većih ovlasti za nadzor ‘većih, prekograničnih igrača‘ poput Euronexta i Deutsche Börsea, koji ‘često ne služe samo jednoj zemlji, nego stvarno opslužuju investitore diljem cijele EU‘, dodala je Ross, naglasivši da bi manja tržišta i tvrtke nastavili biti pod lokalnim nadzorom.
Dodala je kako je EU propustila priliku sa svojim značajnim regulatornim okvirom za kripto tržišta, koji stupa na snagu krajem godine, ali će nadzor nad tvrtkama ostaviti u rukama nacionalnih tijela.
Draghi je također pozvao na jačanje ESMA-ine neovisnosti od nacionalnih tijela uvođenjem neovisnih članova sličnih onima u nadzornom odboru ECB-a, koji nadzire glavne banke eurozone. Međutim, Ross je odbacila tu ideju, rekavši da ‘trenutna struktura upravljanja funkcionira prilično dobro‘. Važno je, dodala je, ‘osigurati da su nacionalni nadzornici potpuno uključeni u proces donošenja odluka jer se veliki dio provedbe odvija na nacionalnoj razini‘.
Proširene ovlasti nad spajanjima
Europska komisija, vrhovno tijelo EU za zaštitu tržišnog natjecanja, obvezala se na prvi veliki preustroj pravila o spajanjima i akvizicijama u nekoliko desetljeća, uključujući i reviziju uvjeta pod kojima može intervenirati u takvim transakcijama. Prema navodima osoba upoznatih s planovima, reforme bi značajno proširile nadležnost Komisije na spajanja koja uključuju tvrtke čija većina prihoda dolazi izvan Europe. Jedna od opcija koja se razmatra je uvođenje novog praga za preuzimanje nadzora nad spajanjima, koji bi se temeljio na vrijednosti transakcije, a ne na postojećim kriterijima prometa.
Iako su detalji reformi još uvijek predmet rasprava, jedan od prioriteta nove povjerenice za tržišno natjecanje, Terese Ribere, bit će rješavanje prijetnje tzv. ‘ubilačkih akvizicija‘. Predložene promjene dolaze nakon što je Bruxelles preuzeo nadležnost nad akvizicijom biotehnološke tvrtke Illumina u vrijednosti od 8 milijardi dolara, kojom je kupila start-up Grail, unatoč tome što su obje tvrtke sa sjedištem u Kaliforniji i nemaju značajnije prihode ili prisutnost u Europi. Bruxelles je izgubio slučaj nakon što je najviši sud EU presudio da nije imao zakonsku osnovu za nadzor transakcije, ostavljajući službenike da traže druge opcije.
Tvrtke se nadaju da će revidirana pravila donijeti pravnu sigurnost, posebice u slučajevima kada velike kompanije preuzimaju manje, ali s velikim potencijalom rasta.
Međutim, neki dužnosnici zabrinuti su da bi takve reforme otvorile ‘Pandorinu kutiju‘, omogućujući državama članicama EU da uvode reforme koje su povoljnije za njihova tržišta, ili da prebacuju ovlasti s Bruxellesa na nacionalna tijela za zaštitu tržišnog natjecanja. Drugi europski dužnosnici razgovarali su o davanju Komisiji više ovlasti za intervenciju u spajanjima čak i bez prethodnog odobrenja država članica — opcija koja bi vjerojatno naišla na protivljenje zemalja poput Francuske i Njemačke.