Europska unija i zemalje Mercosura, namjeravaju zaključiti pregovore prije kraja godine o dugo odgađanom trgovinskom sporazumu nakon što su postigli napredak u rješavanju spornih pitanja. Dužnosnici obiju strana potvrdili su za Financial Times da postoji novi pomak kada je u pitanju prihvaćanje sporazuma koji se priprema već dva desetljeća, unatoč negodovanjima Francuske.
Sporazumom bi se stvorilo tržište od 780 milijuna ljudi i europske tvrtke uštedile bi više od četiri milijarde eura godišnje u carinama, kako navodi Europska komisija. Tvrtke iz EU-a imaju 330 milijardi uloženih eura u pet zemalja Južne Amerike, uključujući Brazil, Argentinu, Urugvaj, Paragvaj i Boliviju, što špokazuje da su to tražene destinacije za izvoznike Europske unije.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u siječnju se počeo sve više protiviti sporazumu, kazavši da sporazum nanijeti štetu okolišu i izložiti poljoprivrednike nepoštenoj konkurenciji, no Francusku je do sada poduprla samo Austrija, što je nedovoljno za blokiranje dogovora koji zahtijeva odobrenje većine od ukupno 27 vlada bloka.
Dužnosnici EU-a tvrde da su sada spremni suočiti se s francuskom opozicijom i inzistiraju na tome da sporazum uključuje obvezu provedbe Pariškog sporazuma, kojim se obvezuje zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva Celzijusa. Njemačka, Španjolska i mnoge druge države članice snažno su se zalagale za uvođenje sporazuma, koji je u načelu zapečaćen 2019., ali je od tada u neizvjesnosti. Pobornici sporazuma vjeruju da će na taj način potaknuti gospodarstvo i trgovinske veze između dvaju blokova u vrijeme rastućih globalnih napetosti.
Ursula von der Leyen, koja je prošli mjesec ponovno izabrana za predsjednicu Europske komisije, prethodno se obvezala finalizirati sporazum. Očekuje se da će u studenom otputovati u Rio de Janeiro na summit G20, koji bi mogao pružiti priliku za rješavanje svih otvorenih pitanja s brazilskim predsjednikom Luizom Ináciom Lulom da Silvom.
Protekcionističke tendencije
Članice Mercosura žale se da europska briga za okoliš u pozadini prikriva protekcionističke tendencije. Brasília je bila nezadovoljna popratnim pismom koje je Bruxelles poslao prošle godine u kojem se nastojalo dodati obvezujuće obveze vezane uz klimu i zaštitu šuma. Ostale stvari s kojima se nisu složili uključuju zasebni zakon EU-a protiv krčenja šuma, koji bi trebao stupiti na snagu sljedeće godine, a kojim će se zabraniti uvoz robe poput drva, govedine i kave proizvedene na krčenoj zemlji. Prema tvrdnji jednog europskog dužnosnika, Mercosur želi jamstvo Europske unije da zakon neće poništiti dobrobiti trgovinskog sporazuma za njegove izvoznike.
Sporazum nije naišao na neslaganja samo u Južnoj Americi. Sporazum je u Europi također i dalje neprihvaćen u određenoj mjeri među poljoprivrednicima koji su ove godine organizirali masovne prosvjede zbog sve većih troškova, pada profita i novih propisa dok Bruxelles svojim zahtjevima prema poljoprivrednicma pokušava smanjiti ‘emisije ugljika i poboljšati biološku raznolikost‘. Tvrde da su jeftiniji proizvodi uvezeni iz Južne Amerike napravljeni prema nižim standardima od onih u EU.
Santiago Peña, paragvajski predsjednik, kazao je prošli tjedan za Financial Times da `nije vidio puno entuzijazma europskih zemalja za napredak´ iako je priznao da su von der Leyen i Macron bili zauzeti nedavnim parlamentarnim izborima u EU i Francuskoj.
Dok je argentinski predsjednik Javier Milei izrazio prezir prema Mercosuru tijekom prošlogodišnje predizborne kampanje, on i njegova ministrica vanjskih poslova Diana Mondino od tada su potvrdili da podržavaju sporazum. Komisija je kazala da pregovarački timovi obiju strana `nastavljaju biti u kontaktu na tehničkoj razini kako bi napredovali po pitanju neriješenih nesuglasica´ dok je Bruxelles dodao da su usredotočeni na `osiguravanje toga da sporazum ispunjava ciljeve održivosti EU-a, poštujući pritom želje EU-a u poljoprivrednom sektoru´.