Brži rast cijena proteklih mjeseci u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom eurozone ponajviše odražava snažan porast domaće potražnje za robama i uslugama u uvjetima iznimno velikog nominalnog i realnog porasta plaća, posebno u javnom, ali i u privatnom sektoru – zaključuje se iz podataka Hrvatske narodne banke (HNB) koji su predstavljeni sindikatima obrazovanja i znanosti.
Kako je početkom tjedna priopćio HNB, guverner Boris Vujčić, zamjenica guvernera Sandra Švaljek i članovi rukovodstva hrvatske središnje banke održali su u središnjoj banci sastanak s predstavnicima Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske te Školskog sindikata Preporod.
Tko je inicirao sastanak?
Na Liderov upit iz HNB-a su odgovorili kako je sastanak organiziran na inicijativu sindikata.
- HNB redovno komunicira sa zainteresiranom javnošću te održava sastanke s predstavnicima klubova zastupnika Hrvatskog sabora te institucijama, udruženjima i drugim društvenim dionicima koji iskažu interes za raspravu o različitim temama iz djelokruga rada HNB-a – poručili su iz središnje banke. Na sastanku je predstavnicima sindikata izložena analiza inflacije u Hrvatskoj, s naglaskom na inflaciju cijena hrane i inflaciju cijena usluga kao komponente koje su najznačajnije utjecale na kumulativnu inflaciju od 2020. naovamo. Također su predstavljeni i rezultati istraživanja o prijenosu ukupnog rasta plaća u javnom i privatnom sektoru na inflaciju te je pojašnjeno kako različite odrednice utječu na inflaciju, a ne samo rast plaća, dodali su iz HNB-a.
Zašto je sindikate konkretno zanimala ta problematika upitali smo jedan od sindikata koji je nazočio sastanku, Preporod. Njegov predsjednik Željko Stipić kaže kako je izravan povod bila šteta prouzrokovana sindikatima uoči predstojećih akcija. - U jednim je, naime, dnevnim novinama bombastično plasirana vijest prvo o rastu učiteljskih plaća od 2020. do 2025. za 88 posto, a potom i vijest da su ‘uzrok inflacije veće plaće javnog sektora‘. Kako se kao izvor za ovu drugu vijest spominje neko istraživanje Hrvatske narodne banke, sindikati su zatražili pojašnjenje - tvrdi Stipić.
Na dvosatnom sastanku s guvernerom i njegovom zamjenicom, na kojem je, uz prateće slajdove, predstavljeno sporno istraživanje, više se puta istaknulo da plaće općenito jesu jedan od uzroka inflacije, ne i najveći, a da plaće u javnom sektoru predstavljajučetvrtinu svih plaća, dodaje Stipić. - Dakle, utjecaj i to ne prevelik, postoji, ali nikako ne stoji vijest da iza inflacije, a onda i iza rasta cijena stoji povišica plaća učitelja, medicinskih sestara, socijalnih radnika - naglašava Stipić.
Uskoro kreće štrajk
- Na žalost, u priopćenju sa sastanka kojim se javnosti obratio organizator, prilično se uvijeno donosi i ključno pojašnjenje. U situaciji kada nikakvog demantija neistine plasirane na naslovnici nije bilo, kada je i do sastanka došlo post festum, ostaje činjenica da je šteta sindikatima napravljena, da se to dogodilo u osjetljivom trenutku i da i ovaj puta istina izgubila bitku s neistinom - tvrdi Stipić. Sindikat kojem je na čelu, zajedno sa Sindikatom znanosti, još u studenom Vijeću za praćenje i unaprjeđenje sustava plaća uputio je zahtjev za linearnim povećanjem koeficijenata za osam posto za sva radna mjesta u obrazovanju i znanosti.
- Zahtjev sličnog sadržaja naknadno je upućen i predsjedniku Vlade. Osim najave premijera da će za sastanak sa nezadovoljnim sindikatima zadužiti svoje ministre, ništa se drugo po tom pitanju nije dogodilo. Osim toga, obrazovni sindikati upravo iz nezadovoljstva materijalnim položajem svojih članova nisu željeli potpisati Dodatak I. Temeljnoga kolektivnog ugovora. Zato su tri od četiri reprezentativna sindikata danas na GSV poslali Zahtjev za pokretanjem postupka mirenja, a što predstavlja pretpostavku za zakonito organiziran štrajk. Ukoliko mirenje ne bude uspješno, vrlo skoro se kreće sa štrajkom u osnovnoškolskim, srednjoškolskim i visokoškolskim ustanovama te sustavu znanosti - naglasio je Stipić.
Analize koje su predstavljene sindikatima u suštini nisu nikakav novi materijal, već podaci koje je HNB već komunicirao s javnošću. U njima stoji da su glavni uzročnici inflacije proteklih godina bili problemi u opskrbnim lancima uzrokovani pandemijom te rastom cijena energenata i sirovina nakon ruske agresije na Ukrajinu. - Kako je utjecaj glavnih uzročnika inflacije postupno slabio proteklih godina tako se i inflacija u Hrvatskoj postupno smanjivala. Nakon što je inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena 2022. dosegnula vrhunac od 10,8 posto, lani se smanjila na tri posto. No, percepcija inflacije i dalje je povišena pod utjecajem poskupljenja iz proteklih godina. Pritom je kumulativna stopa inflacije u Hrvatskoj bila niža od akumulirane inflacije u gotovo svim zemljama srednje i istočne Europe, uključujući i zemlje koju su zadržale samostalnu monetarnu politiku – stoji u HNB-ovom materijalu.
Sirovine, energija...
Tako je ukupna inflacija u Hrvatskoj, mjerena međunarodno usporedivim harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od sredine 2021. do prosinca 2024. iznosila 27,5 posto, dok je u Mađarskoj dosegnula 42,4 posto, Estoniji 37,6 posto, Rumunjskoj 33,4 posto, Češkoj 33 posto, Poljskoj 32,7 posto, Litvi 32,4 posto, Latviji 31,3 posto, Slovačkoj 29,9 posto i 28,5 posto u Bugarskoj - iznimka je bila jedino Slovenija s porastom cijena od 20,4 posto.
Usporedno sa smanjivanjem stope inflacije, smanjivala se i razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja. No, tijekom druge polovice protekle godine, ponovo je vidljiv porast inflacije u eurozoni, kao i povećanje razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja, tvrde u središnjoj banci. - Porast inflacije odražava bazne učinke povezane s niskim cijenama energenata krajem 2023. i njihovim poskupljenjem potkraj 2024. te rastom cijena pojedinih poljoprivrednih sirovina (ponajviše kave i kakaovca). Dio povećanja razlika u stopama inflacije može se povezati i s odmrzavanjem cijena energenata u Hrvatskoj – stoji u analizi.
Ipak, brži rast potrošačkih cijena proteklih mjeseci u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom ponajviše odražava snažan porast domaće potražnje za robama i uslugama u uvjetima iznimno velikog nominalnog i realnog porasta plaća, posebno u javnom, ali i u privatnom sektoru.
Masa plaća rasla 18 posto
- Prosječna realna bruto plaća tako je lani porasla za 11,5 posto, pri čemu je rast u javnim službama premašio 20 posto, dok je prosječna bruto plaća u ostatku gospodarstva u 2024. bila 8,3 posto veća nego u 2023. godini. Ako se u obzir uzme i porast broja osiguranika HZMO-a za 54 tisuće, rast realne mase bruto plaća premašio je 15 posto, dok je masa nominalnih bruto plaća rasla 18,5 posto. Osim plaća, domaću potražnju poticao je i snažan priljev EU fondova, kao i relativno visoka razina prihoda od turizma dosegnuta u proteklim godinama – ocjenjuju u HNB-u.
Od sredine prošle godine vidljivi su znaci postupnog usporavanja rasta plaća. Nastavak te tendencije, što HNB trenutno očekuje u svojim projekcijama, trebao bi omogućiti postupno smirivanje inflacijskih pritisaka. Unatoč recentnom povećanju svih ulaznih troškova za poduzeća, pokazatelji poslovanja sugeriraju da poduzeća vjerojatno imaju dodatni prostor za apsorbiranje porasta troškova kroz umjerenost u povećanju cijena, što bi pridonijelo ublažavanju pritisaka na rast plaća, a onda i smanjenju rizika nastanka ‘začaranog kruga‘ u kojemu se plaće i cijene međusobno natječu, zaključuju u središnjoj banci.