Hrvatska je postala 20. članica europodručja, monetarne unije članica Europske unije (EU), čime joj primarna valuta i jedino zakonsko sredstvo plaćanja postaje euro, druga najvažnija svjetska valuta.
S prvim danom Nove godine Hrvatska je postala 20. članica europodručja, a euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj. Prethodno proširenje eurozone dogodilo se 2015. godine, kada je članica postala Litva.
Sve o procesu zamjene kune eurom
Na mrežnoj stranici Vlade RH i Hrvatske narodne banke www.euro.hr mogu se pronaći najvažnije informacije o procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, a fiksni tečaj konverzije određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna.
Da bi građani lako preračunavali kune u eure i obratno, izrađena je mobilna aplikacija EuroHR s kalkulatorom za konverziju.
Razdoblje dvojnog optjecaja do 14. siječnja u ponoć
Od 1. siječnja 2023. započinje razdoblje dvojnog optjecaja, koje će trajati 14 dana, odnosno do 14. siječnja 2023. u 24 sata. Tijekom tog razdoblja prilikom gotovinskih transakcija istodobno će se, uz euro, moći koristiti i gotov novac kune kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Primatelj plaćanja bit će dužan za plaćanje gotovim novcem kune ostatak vratiti u gotovom novcu eura.
Ako primatelj plaćanja nije u objektivnoj mogućnosti ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura, može ostatak vratiti u gotovom novcu kune ili gotovom novcu kune i gotovom novcu eura. To bi se, primjerice, odnosilo na trgovine u ruralnim i slabije naseljenim mjestima, čiji je pristup bankama ograničen te na druge primatelje plaćanja koji će tijekom razdoblja dvojnog optjecaja ostatak moći vratiti u gotovom novcu kune i gotovom novcu eura ili samo gotovom novcu kune, ako nije moguće ostatak iznosa vratiti u gotovom novcu eura.
Tijekom razdoblja dvojnog optjecaja, primatelj plaćanja dužan je u jednoj transakciji prihvatiti do najviše 50 kovanica kune i odgovarajući broj novčanica kune primjenjujući propise o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji se odnose na ograničenja naplate ili plaćanja u gotovini, odnosno na obvezu da pravna ili fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u Hrvatskoj ne smije primiti naplatu ili obaviti plaćanje u gotovini u vrijednosti od 10.000 eura i većoj te da se naplata i plaćanje u gotovini mora provesti uplatom ili prijenosom na transakcijski račun za plaćanje otvoren kod kreditne institucije.
Postoje i određene iznimke u Zakonu o uvođenju eura, pa tako tijekom razdoblja dvojnog optjecaja automati za igre na sreću, automati za zabavne igre te samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga mogu koristiti gotov novac kune ili gotov novac eura.
S druge strane, bankomati i drugi samoposlužni uređaji u bankovnom poslovanju kod isplate od 1. siječnja 2023. isplaćuju isključivo gotov novac eura.
Do 15. siječnja do gotovine na bankomatima drugih banaka bez naknade
Do kraja prosinca 2022. godine dio bankomata postupno i privremeno gasio kako bi ih se prilagodilo za isplatu gotovine u eurima od 1. siječnja 2023. Prema planu prilagodbe, od početka ove godine će 2.700 bankomata isplaćivati gotovinu u eurima, a očekuje se da će svih 4.000 bankomata biti prilagođeno i operativno najkasnije do 15. siječnja 2023.
Karta aktivnih bankomata dostupna je internetskim stranicama Hrvatske udruge banaka.
S obzirom na to da je u razdoblju prilagodbe građanima dostupan manji broj bankomata njihovih banaka u odnosu na redovno poslovanje, od 15. prosinca 2022. do 15. siječnja 2023. ne naplaćuje se naknada za podizanje gotovine debitnim karticama na bankomatima drugih banaka u Hrvatskoj.
Zamjena kuna u eure moguća tijekom cijele 2023. u bankama, Fini i Pošti
Zamjena kuna u eure bit će moguća tijekom cijele 2023. u bankama te poslovnicama Fine i Hrvatske pošte, a od 2024. u Hrvatskoj narodnoj banci.
Banke, Fina i Hrvatska pošta će svim potrošačima, bez naknade, zamjenjivati gotov novac kune za gotov novac eura, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje, i to do najviše 100 novčanica kuna i najviše 100 kovanica kuna po jednoj transakciji, tijekom cijele 2023.
Potrošač može u jednoj transakciji zamijeniti i više od 100 novčanica kuna i 100 kovanica kuna, ali mu banka, Fina ili Pošta za to može naplatiti naknadu.
Također, tijekom 2023. banke će na zahtjev svojih klijenata koji kod njih imaju otvoren račun, bez naknade provoditi uslugu zamjene gotovog novca kune u euro uz istovremenu uslugu pologa na račun u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Od 1. siječnja 2024. gotov novac kune moći će se zamijeniti za gotov novac eura u Hrvatskoj narodnoj banci, i to novčanice bez vremenskog ograničenja, a kovanice do kraja 2025. godine tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura.
Nastavak dvojnog iskazivanja cijena do kraja 2023.
Dvojno iskazivanje tj. istovremeno iskazivanje cijena u kuni i euru je obveza koja je u Hrvatskoj započela od 5. rujna 2022. i ta će obveza trajati sve do kraja 2023. godine. To je ključni mehanizam zaštite potrošača u procesu zamjene hrvatske kune eurom.
Naime, radi informiranja potrošača, od početka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja tj. od 5. rujna 2022. do dana uvođenja eura tj. do 1. siječnja 2023. cijena koja se naplaćivala u kunama morala je biti preračunata i istaknuta i u euru.
Nadalje, od dana uvođenja eura tj. od 1. siječnja 2023. pa do završetka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja tj. do 31. prosinca 2023. cijena koja se naplaćuje u eurima mora biti ispravno preračunata i istaknuta i u kuni.
Dakle, računi koji se izdaju od 1. siječnja 2023. iskazuju se u euru, na način da su u euru iskazane i sve njihove stavke, a samo se ukupan iznos informativno iskazuje i u kunama uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i pravila za preračunavanje i zaokruživanje utvrđenih u Zakonu o uvođenju eura, pojašnjavaju.
Preračunavanje sredstava na računima i primjena načela neprekidnosti pravnih instrumenata
Iznosi na depozitnim, štednim i transakcijskim računima, drugim računima za plaćanje, platnim instrumentima i na ostalim evidencijama preračunat će se automatski iz kune u euro, bez naknade, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje te bez izmjene jedinstvenog broja računa.
Građani i poslovni subjekti moći će u roku od 60 dana od dana uvođenja eura, bez naknade, zatvoriti jedan ili više računa u banci i prenijeti sredstva evidentirana na tim računima na račun po izboru u istoj banci.
Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna. Prema načelu neprekidnosti pravnih instrumenata, postojeći ugovori i drugi pravni instrumenti koji sadrže pozivanje na kunu će i dalje vrijediti.
Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatrat će se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz Zakona o uvođenju eura. Također, iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju HNB-a ili drugom tečaju banke smatrat će se iznosima u euru.
To se odnosi i na ugovore o kreditu sklopljene u kunama te ugovore o kreditu sklopljene s valutnom klauzulom u euru.
U ugovoru o kreditu u kojemu je ugovorena fiksna kamatna stopa, nakon dana uvođenja eura kamatna stopa ostaje nepromijenjena. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na takve se ugovore o kreditu primjenjuje odgovarajući eurski parametar kako je definirano Zakonom o uvođenju eura.
Također, Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koju plaća dužnik ostala nepromijenjena.
HNB postaje dio Eurosustava
Eurozona je među ključnim svjetskim gospodarstvima, drugo najbogatije gospodarstvo promatrano po nominalnom BDP-u po stanovniku, a kada se gleda vrijednost robnog izvoza, ona je najveći svjetski izvoznik.
Kada se govori o euru kao drugoj najvažnijoj svjetskoj rezervnoj valuti, to uključuje njegov udio u valutnoj strukturi globalnih međunarodnih pričuva, valutnoj strukturi obveznica izdanih na međunarodnim financijskim tržištima te valutnoj strukturi inozemnih kredita. Taj udio se kreće oko četvrtine, dok je neprikosnoveno vodeći američki dolar, na koji otpada oko 60 posto.
S obzirom da eurozona izdaje drugu najvažniju svjetsku rezervnu valutu, prednosti toga su i povoljniji uvjeti zaduživanja na međunarodnim tržištima kapitala, niska ranjivost na tečajna kretanja, kao i visoka otpornost na financijske poremećaje i vanjske šokove.
Jedne od glavnih ekonomskih koristi uvođenja eura su između ostalih uklanjanje valutnog rizika, relativno niže kamatne stope, kao i niži transakcijski troškovi, s obzirom da više neće biti konvezije kuna u eure, pri čemu HNB procjenjuje da će godišnja ušteda u tom segmentu iznositi oko 1,2 milijarde kuna.
HNB s današnjim danom postaje dio Eurosustava, monetarne vlasti europodručja, koji se sastoji od Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka država članica čija je valuta euro, a guverner HNB-a postaje član Upravnog vijeća ESB-a.