Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi 3,8 posto, a godišnji tempo rasta investicija će se prepoloviti i kretati oko pet posto
Unatoč američkom podizanju carina i započinjanju trgovinskog rata sa svijetom, HUP-ovi Horizonti za iduće dvije godine prognoziraju nastavak gospodarskog rasta i usporavanje rasta inflacije, no s obzirom na činjenicu da se pravila svjetske trgovinske razmjene još nisu posve utvrdila, te su prognoze i dalje neizvjesne. Očekujemo probleme, ali ne krizu.
- Sigurnosti nema i trebamo očekivati neočekivano. Od 2020. godine poduzetnici žive u neizvjesnim vremenima, za nama je pandemija koja je zaustavila svijet i generirala inflaciju. Energetski šok izazvan ratom povećao je inflaciju i rast cijena energenata, a sada se suočavamo s trgovinskim ratovima čije posljedice tek trebamo vidjeti. Naše ekonomske prognoze za iduće dvije godine i dalje su pozitivne. Očekujemo probleme, ali ne i krizu – rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a na predstavljanju HUP-ovih Horizonata.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić iznio je procjene da će u 2025. i 2026. godini hrvatski BDP rasti po stopi od 2,5 posto, što je blaga korekcija u odnosu na ranije prognoze, dok je za europodručje naveo da bi trebalo rasti stopom od jedan posto. Također je ustvrdio da bi trebao usporiti tempo rasta plaća, jer su ukupna primanja u zadnjih pet godina rasla za 71 posto, odnosno za 42 posto realno. Inflacija bi u ovoj godini trebala iznositi 3,8 posto, a u 2026. 2,5 posto, udjel javnog duga u BDP-u bi do kraja iduće godine trebao pasti na 55,8 posto, dok se za godišnji tempo rasta investicija očekuje da će se prepoloviti i kretati oko 5 posto.
- Labavija fiskalna pravila i europski plan za obranu mogu pomoći. Procjena je da bi u scenariju brže implementacije ovih mjera, u kojoj sredstva brzo dolaze do realne ekonomije, u ovoj i idućoj godini mogao bi biti poništen utjecaj carina. Kad bi se povećao udio izdvajanja za obrambene sustave za nabavu, i Hrvatska bi imala značajan realan pozitivan efekt, do čak 0,6 posto, dok su procjene negativnih utjecaja carina za pola niže. No, prema SAD-u smo izloženi s 1,2 posto BDP-a i neizvjesnost oko carina treba shvatiti ozbiljno, te se mora učiniti sve da se pomogne konkurentnosti – ustvrdio je Stojić.
Kako je objasnio, SAD-u se puno lakše trgovinski zatvoriti, jer omjer izloženosti njegove ekonomije oko 25 posto, dok je omjer trgovinske otvorenosti EU-a između 80 i 90 posto. To znači da SAD trpi manju štetu zatvaranjem i negativni efekt smanjenja trgovinske razmjene na europski rast bio bi veći. Zbog relativno male prerađivačke industrije utjecat na Hrvatsku ne bi bio velik, ali to i nije neka dobra vijest za proizvodnju. Stojić je istaknuo da SAD uvodi carine zbog europskog poreznog opterećenja koje je ukupno znatno više nego u Americi. Hrvatska je pritom u nepovoljnijoj situaciji u odnosu na svoje glavne konkurente s istoka Europe.
- Porezni klin na osobni dohodak je viši u odnosu na 12 članica EU, a to su baš one na Istoku s kojima se takmičimo za investicije. Efektivna stopa PDV-a je među najvišima u EU, a pritom smo među članicama koje najviše propuštaju naplatiti PDV-a. Stoga se ta stopa može korigirati uz veću naplatu – poručio je Stojić.
Također je upozorio da se masa plaća u javnom sektoru od 2017. godine udvostručila što je neodrživo i nepovezano s kretanjem produktivnosti. Općeniti rast troškova rada iznad produktivnosti je inflatoran, a odnedavno su nas i europski istočni susjedi počeli sustizati u produktivnosti.
- Za milijun eura izvoza u Hrvatskoj mora se zaposliti 2 do 2,5 puta više ljudi u proizvodnji nego u članicama na istoku EU, a dodana je isto tako niža – upozorio je glavni ekonomist HUP-a.
Komentirajući uvjete financiranja, postavio je pitanje mogu li realno negativne kamatne stope biti održive u budućnosti, a onda i dao odgovor da je generalna težnja tržišta da kamatne stope budu blago pozitivne.
Kako su naveli Hrvoje Stojić i Irena Weber, ključni zahtjevi HUP-a kojima bi se olakšalo poslovanje domaćih poduzetnika u neizvjesnom globalnom okruženju odnose se na fiskalnu konsolidaciju i jačanje konkurentnosti. HUP smatra da se to treba postići optimizacijom tri četvrtine broja jedinica lokalne samouprave čime bi se moglo godišnje uštedjeti 150 milijuna eura, smanjenjem poreznog klina za 10 posto, smanjenjem parafiskalnih nameta za 30 posto u četiri godine da se dostigne razina OECD-a, strukturnim reformama javnog sektora, jačanjem uvjeta za investicije u privatnom sektoru, dizanjem izdvajanja za istraživanje i razvoj na barem 3 posto, inovacijama u energetskom sektoru, jačanjem kapaciteta HEP-a za investicije u samodostatnost, jačanjem tržišta rada kroz jače uključivanje mladih, žena, starijih radnika i migranata te osnaživanjem tržišta kapitala.
- Vrijeme je da se krene u porezno rasterećenje rada na kojima HUP inzistira. Trošak rada ima veliki uspjeh na profitabilnost tvrtki i bez rasterećenja nećemo moći računati na rast plaća i to treba promijeniti. Vrijeme je da privučemo naše ljude koji su otišli na tržište zapadne Europe. Privatni sektor vapi za zaposlenicima, posla ima i radnici su traženi i ovo je pravi trenutak za transfer dijela ljudi iz javnog u privatni sektor. Zaposlenika u javnom sektoru treba biti manje, ali trebaju biti dobro plaćeni za svoj rad. HERA i dalje blokira oko 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljivce, nedostaje objašnjenje kako je moguće da se to blokira tri godine – rekla je Weber.
Nakon predstavljanja Horizonata, u prostorijama HUP-a održana je panel diskusija na kojoj su sudjelovali predsjednica Uprave Podravke ii članica izvršnog odbora HUP-a Martina Dalić, predsjednik Uprave Plive i predsjednik HUP-a Mihael Furjan, član Uprave ABS SISAK Damir Radmilović i, zamjenik glavnog direktora HS produkta Marko Filipović.
- Naš rast je u velikoj mjeri financiran europskim sredstvima što zasad vrlo pozitivno djeluje na rast investicija i zaposlenosti, pa i na osobnu potrošnju. To hvatanje koraka s drugim europskim državama manifestira se da kroz rast plaća i BDP-a u sektorima koji se razmjenjuju podiže se potražnja za domaće usluge, što potiče rast cijena i osobne potrošnja. Doista živimo u dobrim vremenima i tijekom njih bi trebalo raditi na potezima koji će pridonijeti konkurentnosti u vremenu ispred nas i održati sposobnost ekonomije da raste brzo i kad izvor europskih sredstava postane manji ili potpuno nestane. A to nas sasvim sigurno u budućnosti čeka - upozorila je Martina Dalić.
Mihael Furjan izrazio je bojazan da će doći do značajnog pada investicija prouzročenog neizvjesnošću koju kreira nesigurna i nejasna politika svjetske trgovinske razmjene,
- U ovom okruženju rijetko će tko investirati, jer ne znate što će biti iduće godine, idućeg mjeseca. Vidjet ćemo drastičan pad investicija, pad povjerenja potrošača i pomalo idemo prema recesiji. U SAD-u vidimo drastično rezanje troškova, Kina je s druge strane krenula u ozbiljne poticaje i ovo nije nikako dobro. Kao ekonomija smo otvoreni i povezani, i koliko god nam bile loše ove carine, daju nam neke prilike jer nisu napravljene konzistentno i jasno. Nadam se da će se kroz iduća tri mjeseca razjasniti sve i da će carine biti svedene na neke prihvatljive iznose – ocijenio je Furjan.
Filipović iz HS produkta ponovio je tvrdnje Željka Pavlina da bi više od tisuću ljudi moglo ostati bez posla u HR produktu zbog američkih carina. Upravo danas im se određuje carinska dadžbina po novim tarifama za prvu isporuku u SAD.
- U najgorem scenariju može nam se dogoditi da moramo povećati cijene za krajnjeg korisnika, a to znači da nas lokalna proizvodnja u SAD-u može izgurati s tržišta i 2000 naših zaposlenika može biti zabrinuto. Ako sami krenemo pokriti tih 10 posto carine, a to se tek danas prva naša isporuka carini, nismo sigurni koliko ćemo moći pokriti carinu – rekao je Filipović.
Što se tiče najavljenog programa ReArm koji će osigurati 800 milijardi eura u naoružanje Europe, Filipović je ocijenio da je zasad riječ o imaginarnim sredstvima koja bi trebala biti raspodijeljena kroz razne koncesije, zajmove i kredite.
Damir Radmilović iz ABS Siska je kazao da se poduzetnici moraju okrenuti novim tržištima i proizvodima, ulagati više u istraživanje i razvoj i tako tražiti mjesto budućnosti.