Ove godine u planu su četiri bušotine. Nakon Velike Gorice na redu su Osijek, Vinkovci i Zaprešić
Za tjedan dana, idući petak 28. veljače, u Velikoj Gorici započet će bušenje u sklopu istraživanja geotermalnih izvora energije, kojeg u okviru projekta istraživanja geotermalnog potencijala u Hrvatskoj, financiranog iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. provodi Agencija za ugljikovodike. Potvrdila je to Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike (AZU) na briefingu za novinare povodom skorog održavanja GIFC-a 2025 (Geothermal Investment Forum Croatia 2025).
- Ove godine u planu su četiri bušotine. Već idućeg petka 28. veljače počinje rad na bušotini kraj Velike Gorice, a potom idu Osijek, Vinkovci i Zaprešić. Radi se o istraživanju potencijala energije grijanja, dakle za toplinarstvo – rekla je Martina Tuschl.
Kako je objasnila direktorica AZU-a, radi se o projektu istraživanja geotermalnog potencijala u sklopu kojeg je iz NPOO-a s 50 milijuna eura financirano istraživanje izvora ove vrste energije na lokacijama na području Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca, Zaprešića, Vukovara i Siska. Projekt traje do polovice 2026. godine, do kad bi trebala biti dovršena istražna faza. Potom će, ako se istraživanjem potvrde geotermalni potencijali dovoljni za upotrebu grijanja, nadležno ministarstvo raspisati natječaje za iskorištavanje te energije u svrhu grijanja kućanstava, gradskih ustanova i tvrtki. Tijekom 2023. godine na području ovih gradova provedena su potrebna geofizička snimanja, 2D seizmika i magnetotelurička istraživanja.
Geotermalna energija nije široko i gusto rasprostranjena na području Europske unije, ali koristi se i na sjeveru, jugu, istoku i zapadu, odnosno u Italiji, Poljskoj, Mađarskoj, Francuskoj, itd. Lokalne zajednice u njoj vide velik potencijal za grijanje, a može se koristiti i za proizvodnju električne energije. Prema podacima Agencije za ugljikovodike (AZU) u Hrvatskoj je trenutačno 12 eksploatacijskih polja i 24 istražnih prostora za geotermalne vode. Od toga 13 istražnih prostora kontroliraju jedinice lokalne samouprave zainteresirane za grijanje, a šest istražnih prostora namijenjenih proizvodnji struje drže četiri privatna investitora.
Prema projekcijama za 2050. godinu, geotermalna energija bi mogla dotad dosegnuti 405 MW i premašiti snagu hrvatskog udjela u NE Krško.