Zbog carina će najviše stradati automobilska industrija, od autodijelova do ostale transportne opreme, a zatim i farmaceutski sektor
Profesor s Fakulteta političkih znanosti, Kristijan Kotarski, ističe da američko uvođenje općih uvoznih carina predstavlja ozbiljan izazov za globalnu trgovinu. Iako izravni učinci na hrvatsko gospodarstvo neće biti snažni zbog relativno male robne razmjene sa SAD-om, Kotarski upozorava na potencijalne posredne posljedice. Posebno bi mogle biti pogođene hrvatske tvrtke povezane s njemačkim i talijanskim gospodarstvom, koje će osjetiti veći pritisak zbog američkih carinskih mjera.
- U kratkom roku carine će sigurno negativno utjecati na komponentu neto izvoza kao jednog od četiri stupa BDP-a. Sada je ključno pitanje koliko će taj pad uspjeti kompenzirati komponenta javne potrošnje i sve ovo što se najavljuje vezano za relaksaciju dužničke kočnice u Njemačkoj te naravno ideje da se jedan dio izdataka za obranu financira i zajedničkim zaduživanjem svih članica EU. Kroz vrijeme ćemo vidjeti kako će se te silnice prelamati i što će biti konačni rezultat. Za sad vidimo da europsko tržište kapitala profitira od neizvjesnosti koju je Trump kreirao sa svojim najavama pa povlačenjima carina te jučerašnjim konačnim najavama puno većih carina od očekivanih. U svakom slučaju, već nekih dva mjeseca svjedočimo priljevu kapitala na europska tržišta kapitala iz SAD-a jer je Euro Stoxx 50 po rastu značajno nadmašio vodeći američki indeks S&P 500 - kaže Kotarski.
Što se tiče carina, kaže da će one sigurno djelovati ‘proinflatorno‘, ali ostaje za vidjeti koliko će te carinske stope djelovati na povećanje same inflacije te kakve će biti reakcije američke središnje banke, Federalnih rezervi. Ako Fed bude išao na povećanje kamatnih stopa i uspije zadržati autonomiju, a Trump ne dovede u pitanje neovisnost američke središnje banke, što bi dugoročno bilo katastrofalno za ugled i poziciju američkog dolara kao ključne rezervne valute, to će imati efekt pada zaposlenosti, odnosno povećanja nezaposlenosti i vrlo lako bi moglo uzrokovati negativan efekt. Kotarski objašnjava da bi tada bilo riječ o kombinaciji visoke inflacije i rasta nezaposlenosti koju nazivamo staklacijom, a to je ‘izuzetno teška ekonomska bolest koju je stvarno teško liječiti.‘
- Što se tiče utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, mi izvozimo milijardu dolara dobara u SAD i uvozimo isto toliko, trgovinska bilanca nam je uravnotežena u smislu trgovine dobrima, doduše imamo nekih 600 milijuna dolara suficita uslugama. Nadali smo se da ćemo, na temelju tako uravnotežene bilance i bez iskakanja iz onoga što bi Trumpu moglo biti neprihvatljivo, proći bolje, međutim, na sve članice je primijenio 20 posto - i na one koje imaju puno veće suficite kao postotak BDP-a poput Njemačke i Italije kao i na nas koji imamo zanemariv suficit, odnosno uravnoteženu trgovinu. Radi se o otprilike 0,4 posto BDP-a kojeg čini izvoz u SAD i u svakom slučaju smo negdje u sredini ljestvice po izloženosti BDP-a američkim carinama. Najviše će pogođeni biti Belgija, Italija, Irska… Ono što nas posebno muči su Italija, Njemačka, Austrija i Slovačka zbog autoindustrije. To su jaki indirektni efekti jer su nam Njemci i Talijani najvažniji trgovinski partneri te će se to sigurno preliti na dobavljače koji su na te zemlje oslonjeni. Naravno, dodatan efekt bit će izražen i na turizam - tvrdi Kotarski.
Što se suficita tiče, Kotarski je dodao da će najviše stradati automobilska industrija, od autodijelova do ostale transportne opreme, a zatim i farmaceutski sektor.
Nadalje, u kratkom roku veća potrošnja javnog sektora može kompenzacijski djelovati u EU kada govorimo o padu izvoza, ali Kotarski tvrdi da je dugoročno ključno raditi na strani ponude, dakle na onim reformama koje mogu učiniti gospodarstvo dinamičnijim i inovativnijim. To znači da su potrebni niži porezi, više ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D), bolja integracija obrazovne politike i tržišta rada, manje regulacije općenito, a pogotovo kada je riječ o zelenoj regulativi koja korporacije tjera na beskonačan niz excel tablica u kojima moraju pripremiti niz podataka o tome kakav je njihov učinak na tzv. net zero.
- Ovo je dobar poticaj da se Europa zbroji i ozbiljno poradi na tome da ima veći kapacitet djelovanja, jer je Europa zbog prevelikog oslanjanja na izvoz u poziciji da taj model mora mijenjati te mora tražiti uravnoteženiji ekonomski model. Evo, imali smo veću stopu štednje nego stopu investicija, višak štednje smo plasirali u velikoj mjeri u SAD i financirali njihove deficite, a sada je vrijeme da taj novac diže europsku ekonomiju i stvori jednu dinamičniju strukturu, a za to je potrebno imati uniju tržišta kapitala da kapital lakše cirkulira unutar EU tržišta. Zbog toga su potrebne reforme vezane za harmonizaciju poreznog sustava, poreznih stopa te naravno stečajnog prava jer treba i investitorima jamčiti predvidljivost i visok stupanj sigurnosti za ulaganje, što nije slučaj sada kada imamo jako velike razlike u tome koliko je kvalitetno nacionalno pravosuđe u svakoj pojedinoj članici EU - zaključuje Kotarski.