Globalna ulaganja u tehnologije čiste energije dosegnula su rekordnih 2,1 bilijun dolara u 2024. godini, prema podacima BloombergNEF-a, ali čini se da izvor presušuje
Šest najvećih američkih banaka i pet vodećih kanadskih financijskih institucija povuklo se iz Net Zero Banking Alliancea (NZBA), industrijskog saveza koji je imao za cilj uskladiti bankovne politike s globalnim klimatskim ciljevima. Ove odluke dolaze u osjetljivom političkom trenutku, a analitičari ih tumače kao izravan odgovor na rastući politički pritisak konzervativnih snaga u Sjedinjenim Državama na čelu s predsjednikom Trumpom.
U prosincu 2024. i siječnju 2025. godine, najveće američke banke – Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Morgan Stanley i Wells Fargo su objavile da izlaze iz NZBA. Krajem siječnja njihov primjer slijedile su i najveće kanadske banke: TD Bank, Bank of Montreal, National Bank of Canada, Canadian Imperial Bank of Commerce i Scotiabank.
Ovi odlasci bacili su sjenu na budućnost saveza koji je do sada okupljao 135 financijskih institucija širom svijeta. Pa iako europske banke i dalje podržavaju inicijativu, pitanje je hoće li NZBA moći nastaviti s dosadašnjim ambicijama.
Zašto banke napuštaju savez?
Net Zero Banking Alliance osnovan je 2021. godine pod okriljem UN-ove inicijative za financiranje održivog razvoja. Cilj mu je bio uskladiti aktivnosti banaka s klimatskim ciljevima Pariškog sporazuma te postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. godine. Međutim, analitičari upozoravaju da su politički pritisci, posebno u SAD-u, doveli do povlačenja američkih i kanadskih banaka. Paddy McCully, viši analitičar u organizaciji Reclaim Finance, tvrdi da se radi o izravnom utjecaju ‘Trumpizma‘.
- Državni tužitelji u republikanskim saveznim državama zaprijetili su bankama pravnim posljedicama ako nastave javno podržavati klimatske inicijative ili donesu bilo kakve odluke koje bi mogle smanjiti financiranje fosilnih goriva - objašnjava McCully.
Još 2022. godine republikanski političari tvrdili su da NZBA krši zakone o tržišnom natjecanju, što je tada dovelo do prvih prijetnji povlačenjem. Ipak, savez je tada ublažio svoje smjernice, naglasivši da su njegove preporuke neobvezujuće, čime su banke privremeno ostale u inicijativi. No, s Trumpovim povratkom na političku scenu, banke su zaključile da će napadi samo eskalirati.
Dok su američke i kanadske banke napustile savez, europske institucije i dalje ostaju predane njegovim ciljevima. Glavni izvršni direktor francuske banke Societe Generale, Slawomir Krupa, izjavio je kako ne planiraju izlazak iz globalnog saveza, a sličan stav je zauzeo i čelnik Credit Agricolea, Philippe Brassac, koji je naglasio da je ‘klimatska kriza danas jača nego ikad‘.
Naprotiv, pojedine europske banke vide ovo kao priliku da se savez učini ambicioznijim. Krupa je istaknuo kako sada postoji prostor za dublju raspravu o smanjenju emisija, uključujući i one neizravne emisije povezane s financiranjem industrija fosilnih goriva.
Iako je odlazak velikih američkih i kanadskih banaka izazvao zabrinutost, mnogi stručnjaci smatraju da se time zapravo malo toga mijenja u praksi. Činjenica je da su se mnoge od tih banaka ionako slabo pridržavale klimatskih ciljeva saveza. Prema izvješću ‘Banking on Climate Chaos‘, deset banaka koje su sada napustile savez bile su među 21 najvećim financijerima fosilnih goriva od Pariškog sporazuma 2015. godine. Samo JPMorgan Chase je u 2023. godini financirao industriju ugljena, nafte i plina s gotovo 41 milijardom dolara.
McCully ističe da su kanadske banke bile ‘među najgorima‘ u smislu stvarnih klimatskih obveza unutar NZBA te da njihovo povlačenje nije veliko iznenađenje. Nasuprot tome, tri europske banke – Société Générale, BNP Paribas i Crédit Agricole – prepolovile su svoja financiranja fosilnih goriva između 2020. i 2023. godine, neovisno o članstvu u NZBA.
Nove prilike?
Triodos, etička banka iz Nizozemske i jedna od progresivnijih članica NZBA, smatra da bi izlazak američkih banaka mogao biti prilika za jačanje klimatskih ciljeva saveza.
- Njihovo napuštanje saveza je zabrinjavajuće jer smanjuje opseg zajedničkog djelovanja, ali istodobno otvara priliku za okupljanje ‘koalicije voljnih koja može pokazati kako prava klimatska akcija izgleda‘, napisao je Jacco Minnaar, član uprave Triodosa, na službenoj stranici banke.
Minnaar također upozorava da oslanjanje isključivo na dobrovoljne klimatske inicijative omogućuje vladama da izbjegnu odgovornost. Ako banke same ne postave ambicioznije ciljeve, države bi trebale donijeti strože regulative kako bi osigurale usklađenost s globalnim klimatskim ciljevima.
Ulaganja u čistu energiju dosegnula 2,1 bilijun dolara
Inače, globalna ulaganja u tehnologije čiste energije dosegnula su rekordnih 2,1 bilijun dolara u 2024. godini, prema podacima BloombergNEF-a. To predstavlja rast od 11 posto u odnosu na prethodnu godinu, a rast je potaknut velikim ulaganjem u električna vozila, obnovljive izvore energije i modernizaciju elektroenergetske mreže. No, iako ovaj iznos ukazuje na snažan zamah prema održivijim energetskim rješenjima, stručnjaci upozoravaju da su trenutne razine financiranja daleko ispod potrebnih za ispunjavanje globalnih klimatskih ciljeva.
Postavlja se pitanje kako će se namaknuti sva ta sredstva sada kada mnoge banke odustaju od financiranja klimatskih akcija, te ostaje li sve na leđima europskih financijskih institucija i mogu li one podnijeti takva ulaganja.
Naime, prema prema izvješću BloombergNEF-a, trenutačna ulaganja nisu ni blizu potrebnih razina. Da bi svijet dostigao neto nultu emisiju do 2050., globalna ulaganja u prijelaz na čistu energiju trebala bi se utrostručiti na 5,6 bilijuna dolara godišnje između 2025. i 2030. godine.
Gdje se ulagalo?
Prema izvješću BloombergNEF-a, najveći dio ulaganja u 2024. godini usmjeren je na elektrificirani transport, koji je privukao čak 757 milijardi dolara. Ova brojka uključuje ulaganja u električne automobile, komercijalne EV flote, mreže za punjenje i vozila s gorivnim ćelijama. Na drugom mjestu su obnovljivi izvori energije s ukupno 728 milijardi dolara uloženih u vjetroelektrane, solarne panele, biogoriva i druge čiste izvore energije. Treći ključni segment ulaganja bila je modernizacija elektroenergetske mreže, koja je osigurala 390 milijardi dolara za pametne mreže, poboljšane prijenosne vodove i digitalne alate za upravljanje potrošnjom energije.
S druge strane, ulaganja u napredne tehnologije poput vodika, hvatanja i skladištenja ugljika (CCS), nuklearne energije, održivih industrija i čistog brodarstva dosegla su samo 155 milijardi dolara, uz pad od 23 posto u odnosu na prethodnu godinu
U 2024. godini Kina se učvrstila kao najveće svjetsko tržište za ulaganja u energetsku tranziciju s 818 milijardi dolara, što je 20 posto više nego prethodne godine. Ova brojka čini čak dvije trećine ukupnog globalnog povećanja ulaganja. Kina je predvodila u sektorima obnovljivih izvora energije, pohrane energije, nuklearne energije, električnih vozila i elektroenergetske mreže. S ukupnim ulaganjima koja čine 4,5 posto kineskog BDP-a, ova zemlja znatno nadmašuje EU i SAD.
Prema prognozama BloombergNEF-a, ulaganja u čistu energiju će značajno rasti ali tek nakon 2030. godine. Pa predviđaju kako bi između 2031. i 2035. godišnja ulaganja trebala doseći 7,6 bilijuna dolara, što je 3,6 puta više nego u 2024.
Međutim, kako smo naveli, sve manje banaka i financijskih institucija ima namjeru financirati takve projekte pa ostaje za vidjeti kojom će se metodom namaknuti sva ta sredstva. Nije valjda da će se ‘štampati‘ novac jer znamo kako to povijesno završava.