Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno jer inflacija u svijetu ne popušta tako brzo kako su se ulagači nadali, pa bi kamatne stope središnjih banaka mogle ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo.
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 0,1 posto, na 39.118 bodova, a za toliko je skliznuo i S&P 500, na 5.460 bodova. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,2 posto, na 17.732 boda. Na burzama je vladao oprez jer je ulagače zabrinuo rast inflacije u nekoliko zemalja, među ostalim u Australiji i Kanadi.
Na tržištima se dulje vrijeme smatralo da je ciklus povećanja kamata u svijetu završen i da slijedi popuštanje monetarne politike. No, rast inflacije u Australiji i poruka iz tamošnje središnje banke da se na prošloj sjednici razgovaralo o povećanju kamata izazvali su strahovanja od daljnjeg zaoštravanja monetarne politike.
S najviše nestrpljenja čekalo se izvješće o inflaciji u SAD-u. U petak objavljeni podaci pokazali su da su cijene na mjesečnoj razini porasle 0,1 posto, a na godišnjoj 2,6 posto.
To je nešto niža inflacija nego mjesec dana prije, no to nije osjetnije utjecalo na očekivanja u vezi kamatnih stopa američke središnje banke.
Čelnici Feda već dulje vrijeme poručuju da je inflacija i dalje osjetno iznad ciljane razine od oko dva posto i procjenjuju da je do kraja godine moguće jedno smanjenje kamata. Na tržištu se, pak, špekulira da će Fed do kraja godine u dva navrata smanjiti kamate, počevši od rujna.
Unatoč stagnaciji posljednjih tjedana, u prvih šest mjeseci ove godine Nasdaq indeks skočio je više od 18 posto, dok je S&P 500 porastao 14,5, a Dow Jones 3,8 posto.
Snažan rast Nasdaqa i S&P-a ponajviše se zahvaljuje euforiji u vezi razvoja umjetne inteligencije, no na tržištu je sve češće pitanje je li tako snažan rast cijena tehnoloških dionica održiv.
I na europskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,9 posto, na 8.164 boda, a pariški CAC 1,9 posto, na 7.479 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0,4 posto, na 18.235 bodova.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, iznosio je na kraju tjedna gotovo isto kao i tjedan dana prije, 105,85 bodova. Pritom je vrijednost dolara prema europskoj valuti pala 0,2 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0713 dolara.
No, tečaj dolara porastao je prema japanskoj valuti, za 0,65 posto, na 160,85 jena. Polovicom tjedna cijena dolara dosegnula je i 161,27 jena, najvišu razinu od 1986. godine. Zbog toga japanske financijske vlasti upozoravaju kako bi mogle intervenirati u slučaju prekomjernog slabljenja jena.
Tečaj eura prema japanskoj valuti dosegnuo je, pak, najvišu razinu u povijesti, 172,38 jena. U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skočio je, pak, u proteklom kvartalu gotovo šest posto.