Ovoga tjedna ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić najavio je da Vlada, s obzirom na ‘rekordno nisku nezaposlenost, pa tako i mladih‘, poslodavcima ukida olakšice za neplaćanje zdravstvenih doprinosa za mlade do 30 godina. Do sada je država poslodavce oslobađala od plaćanja doprinosa od 16,5 posto u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje mladih zaposlenike do 30 godina, a od 1. siječnja ta se olakšica ukida za nova zapošljavanja. Ostaju na snazi, ipak, olakšice za postojeće zaposlene mlade. No svejedno, u poslovnim se krugovima povela ogromna rasprava na ovu temu, budući da država ponovno, po tko zna koji put, teret troškova rada svaljuje na – poduzetnike.
Nezaposlenost mladih i dalje problem
Istina, nezaposlenost je na povijesno niskim razinama, ali i dalje zabrinjavajuće velik broj mladih ljudi u Hrvatskoj ne radi niti je u sustavu obrazovanja. Problematično je, naime, što je Piletić u objašnjenju kazao da ‘ta mjera više nema efekta jer ne utječe na plaću mladih ljudi, nego je isključivo povlastica koju koristi sam poslodavac‘. Na ovu se temu osvrnula Tajana Barančić, vlasnica računovodstvene tvrtke Astra inženjering. Kako je napomenula, iz navedenoga se zaključuje da ‘navodno nemamo problem sa zapošljavanjem mladih, a plaća će ostati ista iako je trošak 16,5 posto veći‘, što je suludo za konstatirati budući da je riječ o novim, a ne postojećim zapošljavanjima, pa će poslodavci ili povećati budžet za 16,5 posto za čovjeka ili će čovjek dobiti manje za isti trošak poslodavca.
Ukidanje ove olakšice je iznenađujuće, s obzirom na to da Hrvatska i dalje ima stopu nezaposlenosti mladih koja nadmašuje europski prosjek, komentira to Alen Mrvac s portala MojPosao, dodajući da je olakšica imala važnu ulogu u poticanju poslodavaca na zapošljavanje mladih, osobito onih bez radnog iskustva, čime se nastojalo smanjiti jedan od ključnih izazova s kojima se suočava hrvatsko tržište rada.
– Iako je jasno da ukidanje ove mjere nije doneseno s namjerom da negativno utječe na zapošljivost mladih osoba, postoji realna mogućnost da će doći takvog scenarija. Poslodavci, suočeni s povećanim financijskim opterećenjima, mogli bi pokazati manju spremnost za zapošljavanje mladih radnika, osobito onih bez radnog iskustva. Osim što bi ovo moglo smanjiti broj novih zaposlenja mladih, moglo bi također rezultirati stagnacijom ili smanjenjem plaća u tom segmentu tržišta, jer će poslodavci morati pokriti povećane troškove rada. Ova promjena dolazi u trenutku kada su poslodavci već pod pritiskom kontinuiranog rasta plaća i uvođenja različitih materijalnih i nematerijalnih beneficija kako bi ostali konkurentni. Time bi se dodatno mogla narušiti njihova sposobnost zadržavanja kvalificiranih kadrova, što bi, nažalost, moglo potaknuti mlade osobe da sve češće traže bolje prilike izvan Hrvatske – objašnjava Mrvac.Potpore nezaposlenima
Barančić, pak, ističe još jedan paradoks u cijeloj toj priči. Naime, isto je ministarstvo nedavno predložilo Zakon o izmjenama i dopunama zakona o tržištu rada, u kojemu ističu da je u Hrvatskoj u prethodnom razdoblju ostvaren velik napredak u stanju na tržištu rada, ali unatoč tome, razina zaposlenosti još nije dosegnula razine Europske unije te su posebno izraženi problemi dugotrane nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Ističu i da je analiza pokazala ‘da su osobe mlađe od 30 godina češće izložene kratkotrajnim radnim odnosima‘ te da im zbog toga treba omogućiti ‘pravo na novčanu naknadu pod povoljnijim uvjetima‘, kako bi im se pomoglo u pronalasku dugotrajnog zaposlenja. Prema novom prijedlogu, pravo na naknadu moći će ostvariti mladi koji su u radnom odnosu u proteklih godinu dana proveli šest umjesto dosadašnjih devet mjeseci. Barančić to smatra kontradiktornim.
– S jedne strane govore kako nema potrebe za mjeru koja potiče zapošljavanje mladih na neodređeno vrijeme (oslobođenje doprinosa) pa to ukidaju, a s druge strane u drugom zakonu upravo suprotno elaboriraju, pa kažu da je analizama uočeno da se mladi zapošljavaju na kraće razdoblje, stoga im olakšavaju uvjete za korištenje naknada za nezaposlene. Dakle, ukidaju mjeru koja potiče dugoročno zapošljavanje mladih, ali nije problem jer će sve njih nezaposlene čekati naknada na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – naglašava taj problem Barančić.Stvarni učinci opisanih mjera vidjet će se tek u praksi, a da će problema biti već potvrđuje sve izraženije negodovanje poslodavaca.