Kako bi potaknuli ulaganje u istraživačko-razvojne aktivnosti koje su u Hrvatskoj na vrlo niskim razinama, a kojima bi tvrtke mogle razviti neki novi inovativni proizvod, Ministarstvo gospodarstva odlučilo je izmijeniti Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Novim bi se izmjenama, koje su još uvijek na javnom savjetovanju, omogućili veći iznosi za ulaganja u R&D. Tajana Barančić, vlasnica računovodstvene tvrtke Astra inženjering, objašnjava dugu povijest ovog Zakona i njegove najnovije izmjene.
– Jedno vrijeme ga nismo ni imali pa je ponovno donesen 2018. godine. No nije baš zaživio u punom smislu riječi jer ga koristi relativno malo kompanija. Razlozi za to su u pravilu relativno mali intenzitet potpore – najčešći je raspon od 12,5 do 27 posto – te nespretan proces odobravanja godišnjih izvještaja na način da isto često rezultira naknadnom promjenom prijave poreza na dobit, dakle, i godišnjih financijskih izvještaja – pojašnjava Barančić.
Udvostručenje potpora
Iako najavljene promjene još nisu formalno donesene, poduzetnici se nadaju da neće biti negativnih iznenađenja u zadnji tren.
– Najavljenim promjenama praktički će se udvostručiti intenzitet potpora, godišnja izvješća će se obrađivati prije roka za predaju porezne prijave pa neće biti potrebe za njhovim izmjenama, smanjit će se papirologija, a uvodi se i digitalna platforma za prijavu i provedbu – napominje Barančić, dodajući da su prihvatljivi sektori proizvodnja i IT.
Na primjeru malog poduzetnika Barančić objašnjava izmjene ovoga Zakona.
– Tako će, na primjer, mali poduzetnik koji plaća porez na dobit po stopi od 18 posto prema najavljenim izmjenama imati intenzitet potpore od 45 posto za troškove eksperimentalnog razvoja i 54 posto za troškove industrijskog istraživanja, dakle, dvostruko veće nego do sada. Srednji i veliki poduzetnici imat će nešto manje intenzitete, kako je to i propisano u EU regulativi. Potpora se ostvaruje kroz neplaćeni porez na dobit jer se umanjuje porezna osnovica za troškove razvoja pomnožene s 250-400 posto, ovisno o tipu vrsti istraživanja, a ako je umanjenje porezne osnovice veće od same porezne osnovice za tu godinu, stvarate porezne gubitke koje možete prenositi i kasnije koristiti kroz idućih pet godina – objašnjava Barančić.
Poduzetnici zadovoljni
Poslovna zajednica zadovoljna je ovim prijedlogom te se nada da će veći broj tvrtki na taj način provoditi istraživačke i razvojne aktivnosti, što će pozitivno utjecati na cjelokupni rast domaćeg gospodarstva.
Udvostručenje stopa intenziteta u Zakonu o državnoj potpori za istraživačko-znanstvene projekte dobrodošla je izmjena regulative u cilju jačanja atraktivnosti investicija, ističu iz Hrvatske udruge poslodavaca, s obzirom na to da smanjuje pritisak na administrativno kompliciranije EU natječaje te da se troškovi temeljnog istraživanja s obzirom na prethodno utvrđen značajan jaz u poticajima za ovaj tip investicije u odnosu na članice EU i naročito prosjek OECD-a.
– Naime, prosječna stopa subvencija na investicije u RDI u Hrvatskoj do sada je iznosila 0,07 posto za velike tvrtke te 0,04 posto za mala i srednja poduzeća. Znatno je niža od prosjeka CEE regije, EU-27 te naročito prosjeka OECD-a jer je dva do dva i pol puta niža za velike tvrtke pa sve do četiri do pet puta niža za mala i srednja poduzeća – objašnjavaju iz HUP-a.
Potreba za dodatnim rasterećenjem
Za tvrtke koje ulažu u R&D i imaju dobit ovaj Zakon, a pogotovo sad nakon najavljenih promjena, odličan je instrument, smatra Barančić.
– Osobno ga pozdravljam, već ima mnogo pozitivnih reakcija među poduzetnicima i vjerujem da će biti mnogo prijava. Naime, mnogima će biti isplativije koristiti ovaj zakon nego se gurati na R&D EU natječaje koji su puno kompleksniji, kompetitivniji, a prolaznost je došla na 10-15 posto – dodaje Barančić.
No iz HUP-a napominju da unatoč izmjenama, intenzitet potpora za velika poduzeća i dalje zaostaje, dok su potpore za mala i srednja poduzeća dva do dva i pol puta niže u usporedbi s europskim standardima.
– Predložene izmjene Zakona donose značajno povećanje koeficijenta za umanjenje porezne osnovice, gotovo udvostručujući dosadašnje vrijednosti. Novi intenzitet potpore računa se kao umnožak troškova ulaganja i odgovarajućeg koeficijenta za povećanje: 400 posto za temeljna istraživanja, 300 posto za industrijska istraživanja, 250 posto za eksperimentalni razvoj i 300 posto za studije izvedivosti. Kako bi porezne olakšice bile konkurentnije u odnosu na one dostupne kroz natječaje na razini EU, postoji potreba za dodatnim povećanjem, čak i udvostručenjem ovih koeficijenata. Povećanjem koeficijenata veliki dio projekata koji su spremni bi se preusmjerili na državne potpore i time bi se smanjila količina prijavljenih projekata na EU natječaje i ubrzala evaluacija projekata što je ključno u pozivima koji su povezani s istraživanjem i razvojem – kažu u HUP-u.
Na taj bi način, zaključuju, hrvatske tvrtke iz IT sektora bile fokusiranije na vlastite projekte i intelektualno vlasništvo te bi u konačnici hrvatsko gospodarstvo bilo konkurentnije.