U idućem razdoblju autoindustriju očekuju brojni problemi koji će još više produbiti dosadašnje, poput problema u dobavnim lancima i s dugim listama čekanja. Nestašici čipova pridružili su se nestašica paladija i drugih sirovina, povećanje cijena nafte...
Tržište automobila posljednjih godina doživljava razne smetnje, koje su počele pandemijom koronavirusa. Svijet se zaustavio te 2020. godine kao i autoindustrija, a u lancu opskrbe nastali su problemi i zastoji. Sve se izdogađalo veoma brzo i uskoro je izbila nestašica čipova, što je prouzročilo glavobolje svim proizvođačima automobila. Krivnja za nestašicu čipova u autoindustriji u jednu ruku je i na proizvođačima elektroničkih uređaja.
Izbijanjem pandemije povećala se potražnja za pametnim telefonima, računalima, igricama i drugim uređajima koji su nam olakšavali izolaciju i zaključavanje u kuće. A svi ti uređaji trebaju čipove pa su se proizvođači usmjerili na elektroničku industriju, koja je u to vrijeme izdvajala i više sredstava da bi do njih došla. Kada je počeo oporavak, autoindustrija se nije najbolje snašla, a znajući da sudjeluje samo s pet posto u industriji čipova nije ni čudno da još uvijek trpi probleme uzrokovane pandemijom.
Blagi domaći oporavak
Zbog svega nabrojenog 2020. je bila jedna od gorih godina u autoindustriji, a slično stanje prelilo se i na 2021. godinu. Sveukupno u 2021. godini prodaja novih automobila u Europskoj uniji pala je za 2,4 posto, na 9,7 milijuna vozila, unatoč rekordno niskoj razini za usporedbu iz 2020. godine. Pad je rezultat spomenutih čipova, tj. njihove nestašice, koja je veoma negativno utjecala na proizvodnju automobila tijekom cijele godine, a posebno tijekom druge polovice 2021. Prošle godine broj registracija automobila u EU i dalje je bio za 3,3 milijuna vozila manji nego 2019. godine.
No, na domaćem tržištu ipak je nešto bolja situacija. Protekla, 2021. godina obilježena je porastom broja registriranih automobila, pa je tako registrirano 45.289 vozila, 9205 više nego 2020. godine.
– U 2021. godini tržište su karakterizirali djelomična relaksiranost kupaca, vidljiva želja i potreba za nabavkom novog automobila, ali s druge strane narušeni lanci dobave i opskrbe lagera te nedostatak elektroničkih komponenti bez kojih vozila ne mogu funkcionirati – nabraja Antonio Novak, regionalni direktor prodaje vozila u Zubak Grupi.
Tomislav Miletić, generalni direktor Citroëna, Peugeota i DS Automobilesa, napominje da je u Hrvatskoj prodaja automobila prošle godine doživjela nagli oporavak te zabilježila rast od gotovo 30 posto u odnosu na prethodnu godinu.
– Valja napomenuti da i takav strelovit rast u odnosu na pretpandemijsku godinu znači da je prošle godine prodano oko 27 posto manje novih automobila nego 2019. Ipak, tržište se transformiralo, dijelom zbog manjeg udjela prodaje rent a car tvrtkama, a dijelom zato što i sve veći udio u prodaji zauzimaju i low emission vehicles, odnosno električna i plug-in hibridna vozila. Ta je transformacija tek na početku pa je tih modela manje od četiri posto u ukupnoj prodaji, međutim, sve šira ponuda sigurno će u godinama koje dolaze promijeniti taj omjer. Sve veća ekološka osviještenost poslovnih korisnika, ali i građana, dodatno ponukana rastućim cijenama fosilnih goriva, te bolja umreženost punionica pomoći će da udio prodaje tih modela bude sve veći – objašnjava Miletić.
Potražnja raste, ali...
Iz Renaulta kažu da je za bolji uvid u oporavak tržišta potrebno odvojeno gledati prodajne kanale, tj. tržište privatnih i poslovnih kupaca. Dodaju da je tržište privatnih kupaca raslo za 14,5 posto, što je dobar pokazatelj oporavka, a to podržava i rast tržišta poslovnih kupaca i to za 29 posto.
– Osim što su se privatni kupci odlučili na kupnju novog automobila, na zamjenu svoga voznog parka odlučile su se i tvrtke. Prodaja gospodarskih vozila rasla je za 16 posto, što pokazuje da su tvrtke koje se za poslovanje koriste gospodarskim vozilima odlučile ipak pričekati s obnovom takvih voznih parkova dok ne dođu neka bolja vremena – dodaju iz Renaulta.
Dosadašnji nedostatak čipova, a sada i paladija – bez kojih nema autoindustrije – reflektira se u najvećoj mjeri na OE (original equipment) proizvođače. Trenutačno svjedočimo velikim obustavama proizvodnje vodećih njemačkih automobilskih brendova, koji imaju veliki problem s dobavljivošću komponenti za električna vozila jer im je izvor upravo u Ukrajini. Sirovine o kojima do jučer nismo razmišljali – platina, rodij ili cink – postaju veliki problem za autoindustriju.
Lančano povećanje cijena
Ivica Tomljenović, izvršni direktor nabave Tokić Grupe, kaže da na opskrbne lance trenutačno jako utječe i porast cijena energenata, koji direktno utječe na profitabilnost proizvodnje i cijenu transporta, a zbog čega se lančano povećava cijena kompletnog asortimana te se smanjuje kupovna moć krajnjega korisnika.
– S pandemijom pojavio se problem zakrčenosti svjetskih luka i pomanjkanja kontejnera, što je rezultiralo enormnim rastom vozarina u prekomorskom prijevozu. Da stvar bude gora, problem se sada multiplicira uvođenjem embarga Rusiji, jer je veliki broj kontejnera s teretima namijenjenim za velika tržišta Rusije i Ukrajine ostao na brodovima. Potrebno im je pronaći novo odredište, a to će dodatno usporiti obrtaj kontejnera – objašnjava Tomljenović.
Mala olakotna okolnost je što je pandemija u silaznoj putanji, pa su se jednom dijelom oslobodili brodovi koji su inače prevozili velike količine sanitetskog materijala. Problem opskrbe sirovinama s Dalekog istoka uzrokovan koronom dijelom je riješen Transsibirskom željeznicom, koja još uvijek funkcionira, ali je pitanje dokad. Usporavanje dotoka sirovina iz Kine samo može zatvoriti dodatne pogone, pogotovo proizvođača automobila kojima se nije jednostavno prebaciti na alternativne izvore. Zbog svega toga, Tomljenović smatra da će se potpuni oporavak tržišta dogoditi tek u 2023. godini.
Miletić pak kaže da je od početaka krize grupa Stellantis, koja uključuje i Peugeot, Citroën i DS, svakodnevno prilagođavala svoje aktivnosti, usklađujući proizvodnju s trendovima na tržištu i uzimajući u obzir različite situacije s kojima se suočava.
– Izvjesno je da će teškoće s kojima se suočavamo neko vrijeme potrajati, međutim, snaga kompanije leži i u njezinoj sposobnosti da se prilagodi novim uvjetima poslovanja, što će zasigurno biti slučaj i grupe Stellantis – ističe Miletić.
Proizvodi se ‘napola‘
Uza sve nedostatke i kašnjenja važno je napomenuti da se vozila i dalje redovito proizvode do određene faze kada se parkiraju na lager proizvođača i čeka ugradnju elemenata koji im u procesu proizvodnje nedostaju, što se odnosi na famozne čipove. Novak iz Zubak Grupe upozorava da se u ovom trenutku u industriji događa još jedna revolucija – zamjena tehnologija.
– Autoindustrija provodi najveću zamjenu tehnologija u posljednjih stotinjak godina, odnosno prelazi s konvencionalnih agregata na električne, što je dodatni udar na proizvodne procese i dodatno će produljiti rokove isporuke novih vozila. Ne treba zanemariti ni ratni sukob u Ukrajini, u kojoj su neke od vrlo važnih tvornica i industrijskih pogona za proizvodnju komponenti za nova vozila – objašnjava Novak.
Utjecaj energetske krize
Kao da pandemija i čipovi nisu bili dovoljni problemi za autoindustriju, s početkom rata u Ukrajini pogoršalo se stanje i što se tiče energenata, a što će uvelike osjetiti i vozači, točnije, već osjećaju. Na pitanje koliko će situacija utjecati na autoindustriju u ovome trenutku ne postoji točan odgovor jer se ona već sada susreće s problemima vezanim uz nedostatak komponenata, a kompliciranjem energetske situacije problemi bi se mogli dodatno povećati.
– Autoindustrija će nastaviti prelaziti na nove tehnologije i pojačano proizvoditi hibridna i električna vozila jer to joj diktira zakonodavac i trendovi koji se ubrzano mijenjaju – napominje Novak.
Miletić pak smatra da će trenutačna energetska situacija ubrzati tranziciju prema električnim vozilima, što će za posljedicu imati još veća ulaganja u istraživanja i razvoj, a iz Renaulta napominju da im se usprkos trenutačnoj ‘plinskoj situaciji‘ najviše prodaju automobili koji imaju benzinsko-plinski pogon.