‘;
Koji proizvodi ulaze u tu prosječnu košaricu i gledaju li njihove cijene u istim dućanima popisivači Državnog zavoda za statistiku kao i ostali Hrvati ili su možda skoknuli do susjedne Slovenije, pomislit će, vjerojatno, prosječan potrošač negodujući na naslove o jednoznamenkastoj stopi inflacije
Ekonomisti kažu da je inflacija četiri posto, ali obični ljudi sigurno bi se mogli zakleti da je barem četrdeset posto. Kakvo je to prosječno kućanstvo kojem je život u proteklih godinu dana poskupio za samo četiri posto? Koji proizvodi ulaze u tu prosječnu košaricu i gledaju li njihove cijene u istim dućanima popisivači Državnog zavoda za statistiku kao i ostali Hrvati ili su možda skoknuli do susjedne Slovenije, pomislit će vjerojatno prosječan potrošač negodujući na naslove o jednoznamenkastoj stopi inflacije.
Tu čarobnu stopu inflacije u Hrvatskoj određuje 910 proizvoda i usluga čije cijene iz mjeseca u mjesec prikupljaju ovlašteni snimatelji u devet gradova: Zagrebu, Slavonskom Brodu, Osijeku, Sisku, Rijeci, Puli, Splitu, Dubrovniku i Varaždinu. Za odabrane proizvode snimatelji cijena samostalno izabiru konkretan artikl čiju će cijenu snimiti na prodajnome mjestu.
– Za svaki odabrani proizvod iz košarice snimatelj na temelju dostavljene labave specifikacije na terenu odabire artikl za praćenje cijena, prema kriteriju reprezentativnosti (najprodavaniji artikl) na prodajnome mjestu. Kako bi se osiguralo da se isti artikli snimaju svaki mjesec, kao i da bi se pratilo koji su proizvodi odabrani za određivanje cijena, snimatelji cijena bilježe unaprijed definirani skup dodatnih karakteristika proizvoda. Kad artikl nije dostupan više od dva mjeseca zaredom (osim sezonskih proizvoda), potrebno je odabrati zamjenski artikl iste ili slične kvalitete na istom ili sličnom prodajnom mjestu. U slučajevima razlike u kvaliteti pri izračunu indeksa primjenjuju se propisane metode izračuna procjene promjene kvalitete (tzv. quality adjustment methods) radi usporedivosti podatka zamjenskog proizvoda i proizvoda koji se zamjenjuje – objašnjavaju iz Državnog zavoda za statistiku.
Zašto baš ti proizvodi
– Većina se cijena prikuplja lokalno, izravno na prodajnim mjestima (npr. odjeća i obuća, namještaj i pokućstvo, hrana i bezalkoholna pića, ugostiteljske usluge i sl.). Dodatno se cijene za kategoriju hrane i bezalkoholnih pića prikupljaju od tri trgovačka lanca korištenjem tehnike skeniranih podataka. Osim cijena koje se prikupe izravno od snimatelja na terenu (lokalno snimanje cijena), podaci o nacionalno homogenim cijenama prikupljaju se izravno od izvještajnih jedinica ili internetom (centralno snimanje cijena). Cijene koje se prikupljaju centralno prikupljaju se na više načina: izravno od pružatelja usluga/distributera (npr. police osiguranja, prirodni plin, zagrijavanje stana, derivati i sl.), korištenjem tehnika web scrapinga (kućanski aparati, elektronika, najam stambenih nekretnina) ili putem cjenika s interneta (npr. novi/rabljeni automobili, administrativne usluge, telekomunikacijske usluge, zračni prijevoz putnika i sl.), ovisno o kojoj je kategoriji dobra/usluge riječ. U sklopu centralnog praćenja cijena prati se i kretanje cijena zračnog prijevoza, najma apartmana u turističke svrhe i paket-aranžmana, a cijene se prate na temelju prethodno definiranog uzroka najreprezentativnijih odredišta – navode iz DZS-a.
Većina cijena snima se jedanput na mjesec, radnim danima, i to približno istog dana u mjesecu. Dvaput na mjesec snimaju se cijene poljoprivrednih proizvoda koji se prodaju na tržnicama, u zračnom putničkom prijevozu te cijene prikupljene tehnikom web scrapinga. Cijene goriva za osobne automobile, paket-aranžmana, najma apartmana te smještaja u kampovima snimaju se tjedno, a školskih knjiga i naknada za obrazovanje jedanput na godinu.
A zašto baš tih 910 proizvoda, a ne nekih 1500 drugih? Spomenuti proizvodi nisu nasumično odabrani...
Cijelu priču o potrošačkoj košarici pročitajte u fizičkom ili digitalnom izdanju Lidera.