Dok cijene hrane, stanovanja i energenata diljem Europe nezaustavljivo rastu, minimalne plaće u mnogim državama ne prate taj tempo
Inflacija je posljednjih godina znatno smanjila kupovnu moć građana, a u pojedinim zemljama rast minimalne plaće jedva pokriva osnovne životne troškove. Pa iako su pojedine članice EU, poput Rumunjske i Poljske, zabilježile značajan rast minimalnih primanja, u mnogim zapadnoeuropskim državama taj rast je simboličan i nedostatan da bi radnici održali dosadašnji standard. Istovremeno, razlike među državama ostaju drastične. Primjerice, radnici na minimalcu u Luksemburgu zarađuju više od 2.600 eura bruto mjesečno, u Bugarskoj minimalac ne prelazi 550 eura, piše Euronews.
U posljednjih deset godina, Rumunjska je zabilježila najveći rast minimalne plaće u Europskoj uniji. Prema najnovijim podacima Eurostata, četiri zemlje prednjače u prosječnoj godišnjoj stopi rasta minimalne plaće između siječnja 2015. i siječnja 2025., a to su Rumunjska, Litva, Bugarska i Poljska. U tim je državama minimalna plaća rasla između 10 i 14 posto godišnje.
S druge strane, najniže prosječne godišnje stope rasta minimalne plaće u EU zabilježene su u Francuskoj (+2,1%) i Malti (+2,9%).
Velike razlike među državama
Od 27 članica EU, njih 22 ima zakonski propisanu nacionalnu minimalnu plaću a iznosi se naravno značajno razlikuju među državama članicama. Najviše minimalne plaće – iznad 1.500 eura mjesečno – imaju Luksemburg, Irska, Nizozemska, Njemačka, Belgija i Francuska. U siječnju 2025. njihovi zakonski minimalci kretali su se od 1.802 eura u Francuskoj do 2.638 eura u Luksemburgu, koji prednjači u EU.
S druge strane, deset država ima minimalne plaće niže od 1.000 eura mjesečno. To su Hrvatska, Grčka, Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija, Mađarska i Bugarska. Najniži minimalac zabilježen je u Bugarskoj – 551 euro, dok je najviši među njima u Hrvatskoj – 970 eura.
Među članicama EU, pet država nema zakonski propisanu minimalnu plaću. To su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska, gdje su plaće regulirane kolektivnim ugovorima.
Koliko vrijedi minimalna plaća?
Iznos minimalne plaće nije jedini pokazatelj ekonomske realnosti u pojedinoj zemlji. Kupovna moć (PPS – purchasing power standard) nudi precizniji uvid u stvarnu vrijednost primanja, uzimajući u obzir troškove života, posebice stanovanje. Prilagođene razlike među zemljama tada postaju manje izražene. Eurostat je države EU svrstao u tri kategorije prema kupovnoj moći minimalne plaće:
- Iznad PPS 1.500: Njemačka, Luksemburg, Nizozemska, Belgija, Irska, Francuska i Poljska.
- Između PPS 1.000 i PPS 1.500: Većina preostalih zemalja.
- Ispod PPS 1.000: Slovačka, Češka, Estonija, Bugarska, Latvija i Estonija.
Posebno se ističe Poljska, koja se nakon prilagodbe kupovnoj moći smješta u najvišu kategoriju. Iako je njezina minimalna plaća u apsolutnom iznosu niža od zapadnoeuropskih standarda, visoka kupovna moć pokazuje da su životni troškovi znatno niži, što radnicima omogućuje veću realnu vrijednost primanja.