U 2024. cijene nekretnina u Hrvatskoj skočile više od 10 posto, dok neke zapadne zemlje bilježe i znatan pad
Porast troškova života i dalje ostaje glavni razlog zabrinutosti građana Europske unije. Prema Eurobarometru iz 2024., upravo su životni troškovi istaknuti kao najveći izvor stresa među Europljanima, a rast cijena nekretnina i najamnina značajno doprinosi tom osjećaju nesigurnosti.
U posljednjem kvartalu 2024. godine, cijene kuća i stanova u Europskoj uniji porasle su za 4,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Najamnine su u istom razdoblju porasle za 3,2 posto. Na razini cijele godine, prosječan rast cijena nekretnina u EU iznosio je 3,3 posto, dok su najamnine porasle za 3,1 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Nejednak rast
Rast cijena nekretnina nije bio jednak u svim državama članicama. Dok su neke zemlje, poput Francuske i Njemačke, zabilježile pad vrijednosti stambenih jedinica, istočna i jugoistočna Europa prednjačile su u rastu. Najveći godišnji porast zabilježen je u Bugarskoj, gdje su cijene porasle za 16,5 posto. Poljska je slijedila s rastom od 15 posto, a Mađarska s 12,8 posto. Hrvatska je također među zemljama s najizraženijim porastom, s godišnjim rastom od 10,4 posto. Visok rast zabilježen je i u Portugalu (9,1 posto), Španjolskoj i Irskoj (po 8,5 posto), te Nizozemskoj (8,2 posto).
Nasuprot tome, u Francuskoj su cijene nekretnina pale za 3,7 posto, u Njemačkoj za 1,6 posto, u Austriji za 0,2 posto, dok je najveći pad zabilježen u Luksemburgu, čak 5,2 posto. Ove razlike potvrđuju jasan obrazac: zapadna i sjeverna Europa bilježe sporiji rast ili pad, dok se istok Europe suočava s ubrzanim rastom cijena.
Hrvatska među najskupljima
Hrvatska, s godišnjim rastom od 10,4 posto, nalazi se među pet država EU s najvišim porastom cijena stanovanja. Takav trend potvrđuje rastući problem priuštivosti stanovanja, osobito u većim gradovima i turistički atraktivnim područjima.
Najamnine su rasle nešto sporijim tempom u odnosu na tržište nekretnina, no i dalje znatno opterećuju kućanstva, posebno u državama srednje i istočne Europe. Najveći porast zabilježen je u Mađarskoj, gdje su najamnine porasle za 12,4 posto. Prema neslužbenim procjenama tržišnih analitičara, u Hrvatskoj se godišnji rast najamnina kretao između 8 i 10 posto. U Rumunjskoj i Bugarskoj također su zabilježeni visoki rastovi, dok su u Njemačkoj i Francuskoj stope bile ispod prosjeka – 2,2, odnosno 2,3 posto. Italija je zabilježila rast od 3,2 posto. Estonija je bila jedina država članica u kojoj su najamnine pale, i to za 0,9 posto.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, koje više nije dio EU, ali je i dalje relevantno za europski kontekst, situacija je zanimljiva. Prema podacima britanskog statističkog ureda (ONS), cijene nekretnina porasle su za 4,6 posto u 2024., dok su najamnine rasle gotovo dvostruko brže – za čak 9 posto u istom razdoblju.
Posebnu pozornost zaslužuje Turska, koja je već godinama pogođena visokom inflacijom. Cijene stanova u Turskoj porasle su za nevjerojatnih 41,5 posto tijekom 2024., dok su najamnine u prosjeku porasle za čak 117,2 posto. Samo u posljednjem kvartalu 2024., najamnine su zabilježile rast od 109 posto u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, važno je napomenuti kako se u slučaju Turske mora gledati i realni rast (prilagođen inflaciji), jer su u istom razdoblju značajno porasle i plaće. Na primjer, nominalna minimalna plaća u Turskoj porasla je za 71 posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima Turskog statističkog instituta.
Analiza kretanja cijena stanovanja u 2024. godini pokazuje nastavak trenda polarizacije unutar Europe. Istočne i južne zemlje bilježe snažan rast, dok zapadne i nordijske ekonomije prolaze kroz fazu stagnacije ili korekcije tržišta. U takvom kontekstu, priuštivo stanovanje postaje sve važnije političko i socijalno pitanje koje zahtijeva pažljivo vođene nacionalne i europske politike.