Bivši talijanski premijer i predsjednik Europske centralne banke Mario Draghi koji je bio zadužen i za spašavanje eura tijekom valutne krize prije više od deset godina upozorio je u svom izvještaju da će Europa bez novog rasta ulaganja, privatnog i javnog, i bez poboljšane produktivnosti još više zaostajati za SAD-om i Kinom.
Stoga je pozvao zemlje članice na ‘novu industrijsku strategiju‘ i povećanje ulaganja u EU od čak 800 milijardi eura godišnje kako bi se ‘financirala radikalne i brze reforme i kako bi se zaustavilo zaostajanje unije za konkurentskim zemljama.
Strategije ‘došle i prošle‘
Izvješće navodi kako se Europa suočava s usporavanjem gospodarskog rasta od početka ovog stoljeća te priznaje da su mnoge strategije za povećanje rasta i produktivnosti ‘došle i prošle‘, ali da je trend i dalje ostao nepromijenjen. No, to ne znači da se ne treba nastaviti istim putem sudeći po ovom novom izvješću koje treba utrti novi put Europske Unije.
Dalje se navodi kako je otvoren značajan jaz u BDP-u između EU-a i SAD-a, što je uglavnom posljedica slabijeg rasta produktivnosti u Europi. Od 2000. godine realni raspoloživi dohodak po stanovniku u SAD-u rastao je gotovo dvostruko brže nego u EU, piše u izvješću.
- Dugo je usporavanje rasta smatrano neugodnim, ali ne katastrofalnim, jer su europski izvoznici uspijevali zauzimati tržišne udjele u brže rastućim dijelovima svijeta, a sve veći broj žena ulazio je na tržište rada. Međutim, globalna stabilnost se sada narušava. EU se suočava s većom konkurencijom i smanjenim pristupom vanjskim tržištima, a nestabilnost i ovisnost o određenim zemljama postale su ranjivosti - navodi Draghi.
Europa je uglavnom propustila digitalnu revoluciju, a razlika u produktivnosti između EU-a i SAD-a objašnjava se prvenstveno tehnološkim sektorom. Europska potreba za rastom sada raste jer radna snaga stagnira, a EU će se morati oslanjati na produktivnost kako bi potaknula rast. Kako bi digitalizirala, dekarbonizirala gospodarstvo i povećala obrambene kapacitete, Europa će morati povećati udio investicija na razinu posljednji put viđenu u 1960-im i 70-im godinama. Ako EU ne postane produktivnija, suočit će se s izborom između tehnološkog liderstva, klimatske odgovornosti i neovisnosti na globalnoj sceni, navodi se. Ključna poruka je da Europa mora postati produktivnija kako bi sačuvala svoje temeljne vrijednosti i ostala konkurentna.
Zajedničko financiranje
Osim što podupire opsežnu reviziju načina na koji EU prikuplja investicijska sredstva, uključujući ‘novo zajedničko financiranje i zajedničku imovinu‘, dugo očekivano izvješće bivšeg talijanskog premijera koje je naručila EU poziva Bruxelles da potakne značajnu preorijentaciju ekonomske politike.
Ključne preporuke uključuju ublažavanje pravila tržišnog natjecanja kako bi se omogućila tržišna konsolidacija u sektorima kao što su telekomunikacije, integracija tržišta kapitala centraliziranjem tržišnog nadzora, veće korištenje zajedničke nabave u sektoru obrane i novi trgovinski program za povećanje ekonomske neovisnosti EU-a.
- Nikada u prošlosti opseg naših zemalja nije izgledao tako malen i neadekvatan u odnosu na veličinu izazova. Razlozi za jedinstveni odgovor nikada nisu bili tako uvjerljivi - i u našem jedinstvu pronaći ćemo snagu za reformu. Došli smo do točke gdje ćemo, bez djelovanja, morati ugroziti ili svoju dobrobit, naš okoliš ili svoju slobodu - napisao je Draghi u izvješću za predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen.
Draghi, kao što vidimo zagovara još više centralizacije moći i nadzora nad financijskim tržištima. Integracija tržišta kapitala centraliziranjem tržišnog nadzora odnosi se na proces stvaranja jedinstvenijeg i koherentnijeg okvira za nadzor nad financijskim tržištima u Europskoj uniji. Naime, trenutačno financijska tržišta u EU nadziru različite nacionalne agencije, svaka s vlastitim pravilima i praksama. Centralizacijom tržišnog nadzora, EU teži uspostavljanju nadzornog tijela na europskoj razini koje bi nadgledalo tržišta kapitala svih država članica.
Još poreza i nameta
Izvješće dolazi dok se Komisija priprema za novi petogodišnji mandat obilježen gospodarskom stagnacijom, sveobuhvatnim ratom na granici i usponom krajnje desnih stranaka diljem bloka.
Draghi je rekao da bi rješavanje zaostale konkurentnosti EU-a zahtijevalo 750-800 milijardi eura dodatnih godišnjih ulaganja, što je jednako 4,4-4,7 posto BDP-a EU-a.
- Privatni sektor vjerojatno neće moći financirati lavovski udio ove investicije bez potpore javnog sektora - napisao je Draghi, dodajući da će ‘biti potrebna određena zajednička sredstva za ulaganja u ključna europska javna dobra, kao što su revolucionarne inovacije‘.
Ponovio je pozive na zajedničko financiranje EU-a za podupiranje ‘europskih javnih dobara‘ kao što su zajednička energetska infrastruktura i zajednička obrambena nabava, kao i nove namete na razini EU za financiranje potrošnje kroz zajednički proračun.
No, priznao je da politička volja za tako nešto još ne postoji.
- Svaki pokušaj da se doprinese više gotovine poreznih obveznika ili podigne novi zajednički dug EU-a izazvao bi otpor štedljivijih vlada u zemljama poput Nizozemske i Njemačke, koje se protive većem financiranju EU-a – rekao je Draghi dok je jedan diplomat za FT dodao kako ‘predlaganje zajedničkog zaduživanja u trenutnoj političkoj klimi apsolutno je nepoželjno‘.
Von der Leyen nije izričito podržala novi zajednički dug EU-u ali je rekla kako bi novi nacionalni doprinosi ili porezi na razini EU-a mogli popuniti zajednički proračun bloka.
- Ako Europa ne uspije povećati produktivnost i rast, riskira pad životnog standarda. Morat ćemo smanjiti neke, ako ne i sve naše ambicije - rekao je Draghi.
Što se tiče politike tržišnog natjecanja, Draghi zagovara radikalnu promjenu pristupa ocjeni koncentracija kako pravila ne bi ‘postala prepreka europskim ciljevima‘.
U visoko rascjepkanom obrambenom sektoru, Draghi je naglasio da bi ‘u nedostatku zajedničke europske potrošnje‘ fokus trebao biti na koordinaciji nacionalne nabave i zajedničkih obrambenih projekata, kao i na većoj konsolidaciji tržišta ‘kada bi povećani opseg doveo do učinkovitosti‘.
Draghi se također zalagao za reviziju energetskog tržišta kako cijenu jeftine obnovljive energije više ne bi diktirala cijena skupljih fosilnih goriva.