Problematične su mjere poticanja potražnje, poput oprosta dijela PDV-a, te oporezivanje nekretnina po kvadraturi umjesto po vrijednosti
Poticaji koji potiču potražnju, poput subvencioniranja kupnje stanova, pogrešan su smjer stambene politike – poručeno je na današnjem panelu "Prema priuštivijem stanovanju u Europskoj uniji i Hrvatskoj", u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Znanstvena istraživačica Iva Marčetić s Arhitektonskog fakulteta u Kasselu istaknula je kako se kontinuiranim ulaganjem u POS stanove za prodaju i subvencijama za kupnju nekretnina ne rješava problem priuštivog stanovanja, već se, kako kaže, ‘javni novac preusmjerava u privatne džepove‘. Umjesto toga, predlaže aktiviranje velike količine praznih stanova u Hrvatskoj. Iako je svjesna da je riječ o politički osjetljivom pitanju koje bi zahtijevalo određeni oblik prisile – primjerice porezne – smatra kako je to nužan korak prema većoj dostupnosti stanovanja.
- Tržište najma treba hitnu reformu, uključujući i regulaciju cijena najma, što već postoji u brojnim europskim zemljama - dodala je Marčetić.
I dok se ona zalaže za stavljanje u funkciju praznih nekretnina, Vedrana Likan, direktorica Colliersa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH, rješenje vidi u aktivaciji neiskorištenog zemljišta u javnom vlasništvu. - Postoje tisuće hektara neiskorištenog zemljišta u javnom vlasništvu na kojima se mogu izgraditi tisuće stanova, uz uvjet da investitori dio izgrađenih jedinica namijene za socijalno ili priuštivo stanovanje - predložila je Likan. Mjeru povrata polovice PDV-a nazvala je ‘mazanjem očiju‘, istaknuvši da je država najveći profiter u procesu prodaje stanova.
Također je upozorila na fragmentiranost politika i kratkovidnost u planiranju: ‘Stanovanje se ne može promatrati kroz prizmu jednog političkog mandata od četiri godine.‘
Suprotan efekt
Umjereniju perspektivu ponudio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koji je u donošenju Nacionalne stambene politike vidi određeni napredak, posebno u pogledu povećanja ponude stanova za najam i porasta broja prijavljenih podstanara. No, upozorio je na problematične mjere poticanja potražnje, poput oprosta dijela PDV-a, te na nepravedan porezni sustav gdje se nekretnine ne oporezuju po vrijednosti već po kvadraturi.
- Također, spuštanjem odluke o porezu na lokalnu razinu smo došli u situaciju da je negdje jeftinije platiti porez na praznu nekretninu nego porez na najam, što je u suprotnosti s efektom koji se želio postići - kazao je Ranilović.
Gordan Bosanac (Možemo, Zeleni/ESS) rješenje vidi u izgradnji javnih stambenih jedinica i fiskalnim mjerama koje bi potaknule vlasnike da svoje prazne nekretnine stave na tržište. - Europa se suočava s demografskim padom, a istovremeno s krizom stanovanja jer su nekretnine postale sredstvo za zaradu. Potrebni su nam gradski i nacionalni stambeni fondovi - naglasio je Bosanac.
Europarlamentarac Marko Vešligaj (SDP, S&D), koji se panelu pridružio videovezom iz Bruxellesa, smatra da se najmanje 50 milijardi eura godišnje iz europskog proračuna usmjeri u stambene politike. - Prema mom istraživanju, 70 posto mladih danas si ne može priuštiti vlastiti stan, a 56 posto ih se zalaže za regulaciju tržišta najma - rekao je Vešligaj.
Zabrinjavajuće brojke iznijela je i europarlamentarka Nikolina Brnjac (HDZ, EPP), istaknuvši da čak deset posto građana Europske unije troši više od 40 posto svojih prihoda na troškove stanovanja. - To je iznimno veliki izazov, osobito za mlade i obitelji s nižim prihodima - dodala je.
Panel je otvorila voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, Maja Ljubić Kutnjak, a sudionicima se obratio i Tomislav Jukić iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, koji je predstavio aktualne mjere stambene politike te najavio donošenje i izmjenu cijelog niza zakona, među ostalim i Zakona o gradnji te Zakona o prostornom uređenju.