Biznis i politika
StoryEditor

ThyssenKrupp pred prekretnicom – cijena zelene proizvodnje čelika prevelika

08. Listopad 2024.
ThyssenKrupp tvornica, Duisburg

Njemačka kompanija ThyssenKrupp razmatra svoj ambiciozni plan proizvodnje zelenog čelika u svom pogonu u Duisburgu zbog rastućih troškova iako je njemačka vlada do sada uložila milijarde eura u ovaj projekt, piše Euronews.

Prema izvješću njemačkog lista Handelsblatt, koji se poziva na interne dokumente tvrtke, uprava ThyssenKruppa i izvršni direktor Miguel Lopez pokrenuli su temeljitu reviziju projekta postrojenja za izravnu redukciju (DRI). Ovim postrojenjem bi se čelik proizvodio korištenjem vodika umjesto ugljena, a početak operacija je bio planiran za 2027. godinu.

Savezna vlada i vlada Sjeverne Rajne-Vestfalije obvezale su se osigurati dvije milijarde eura za ovaj projekt, od kojih je navodno već isplaćeno 500 milijuna eura državnih subvencija. Ako projekt bude otkazan, ThyssenKrupp bi morao vratiti primljena sredstva, što sada za kompaniju postaje stvarnost.

Iako iz same tvrtke kažu kako nisu u potpunosti odustali od projekta, takav scenarij je na razmatranju zbog ogromnih troškova, navodi list Handelsblatt. Glasnogovornik kompanije izjavio je kako je ‘situacija trenutno pod revizijom‘, ali da tvrtka ‘trenutno pretpostavlja da se postrojenje za izravnu redukciju može realizirati pod postojećim uvjetima‘. Također je dodao da potencijalno povećanje troškova za DRI postrojenje trenutno nema utjecaj na subvencije.

Problemi u čeličnom odjelu ThyssenKruppa

Njemački industrijski gigant suočava se s teškim izazovima. Kompanija je u lipnju objavila razočaravajuće rezultate, s drastičnim padom neto prihoda i profita te rastom operativnih troškova. Posebno je čelični odjel tvrtke u fokusu, uz veliku reorganizaciju upravljačke strukture. Niz ostavki unutar kompanije doveo je do imenovanja novog izvršnog direktora, predsjednika i pet novih direktora čeličnog odjela. Ostavke su, prema izvješćima, rezultat sukoba oko preuzimanja ThyssenKruppa, nakon što je češki milijarder Daniel Křetínský preuzeo 20 posto udjela u čeličnom poslovanju, uz mogućnost kupnje dodatnih 30 posto.

Prije pet godina, ThyssenKrupp je predložio zajednički pothvat s tvrtkom Tata Steel Europe, čime bi se stvorio drugi najveći proizvođač čelika u Europi. Međutim, Europska komisija je 2019. zabranila spajanje zbog zabrinutosti oko smanjenja konkurencije i povećanja cijena na što je uložena žalba od strane kompanija. Međutim, ovog tjedna, najviši europski sud, Sud pravde Europske unije, odbacio je žalbu ThyssenKruppa, podržavši odluku Europske komisije.

U međuvremenu, čelični odjel ThyssenKruppa suočava se s jakom konkurencijom iz Azije, dok visoke cijene energije i smanjena potražnja u Europi dodatno pritišću njegove poslovne izglede. Osim toga, ispunjavanje klimatskih ciljeva zahtijeva značajna ulaganja, što za nekoga tko proizvodi čelik nije mali izdatak.

Usprkos izazovima, prelazak na proizvodnju zelenog čelika ostaje prestižni projekt za kompaniju, kao i za njemačku vladu. U izjavi za Euronews, iz ThyssenKruppa su poručili kako kompanija ostaje predana svojoj ‘zelenoj transformaciji i klimatski neutralnoj proizvodnji čelika‘. Međutim, ostaje činjenica da je cijena ovih ‘zelenih‘ nastojanja ostaje visoka, što se odrazilo i na pad dionica ThyssenKruppa.

Čelik vs Zeleni čelik

Čelik, ključni materijal za modernu infrastrukturu i industriju, trenutno je među najvećim industrijskim izvorima emisija CO2, a njegov proizvodni proces je u velikoj mjeri ovisan o fosilnim gorivima. Međutim, s ciljem postizanja globalnih klimatskih ciljeva i dekarbonizacije industrije, sve se više govori o ‘zelenom čeliku‘ kao potencijalnom rješenju za smanjenje ugljičnog otiska.

Zeleni čelik odnosi se na čelik proizveden bez upotrebe fosilnih goriva, što značajno smanjuje emisije ugljikovog dioksida. Jedno od glavnih rješenja za smanjenje emisija u proizvodnji čelika je uporaba ‘zelenog vodika‘, koji se proizvodi elektrolizom vode korištenjem energije iz obnovljivih izvora. Ovaj proces je potpuno oslobođen emisija CO2, objašnjavaju iz Mitsubishi Heavy Industries (MHI) grupe.

Osim zelenog, postoji i opcija ‘plavog vodika‘, koji se proizvodi iz fosilnih goriva, ali uz korištenje tehnologija hvatanja, iskorištavanja i skladištenja ugljika čime se također navodno smanjuju emisije.

Električne lučne peći predstavljaju još jednu opciju za čišću proizvodnju čelika, iako ovise o izvoru energije koji koristi obnovljive izvore kako bi proizvodnja bila potpuno zelena. Prema izvješću Global Energy Monitor organizacije, trenutno 31 posto svjetske proizvodnje čelika koristi ovu tehnologiju, ali prijelaz na električne peći se odvija znatno sporije od potrebnog tempa za ispunjenje nadobudnih dekarbonizacijskih ciljeva.

Skupo skupo

Jedna od glavnih prepreka u proizvodnji zelenog čelika je dostupnost nisko-ugljičnog vodika. Da bi se tehnologija u potpunosti razvila, potrebna su masivna ulaganja u proizvodnju zelenog vodika, koja će iznositi milijarde dolara. EU je, primjerice, postavila ambiciozan plan kroz REPowerEU, s ciljem značajnog povećanja korištenja obnovljivog vodika do 2030. godine. Najveći europski proizvođač čelika, ArcelorMittal, procjenjuje da će dekarbonizacija njegovih pogona u Europi u skladu s ciljevima EU-a koštati do 40 milijardi dolara.

13. studeni 2024 01:02