Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli već osmi dan zaredom jer ulagači vjeruju da će gospodarstvo izbjeći recesiju, a da će američka središnja banka u rujnu početi smanjivati kamatne stope. Dow Jones indeks ojačao je 0,58 posto, na 40.896 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,97 posto, na 5.608 bodova, a Nasdaq indeks 1,39 posto, na 17.876 bodova.
Tako su nadoknadili gotovo sve gubitke od prije dva tjedna, kada su oštro pali zbog strahovanja od recesije. U međuvremenu su ta strahovanja splasnula, zahvaljujući nizu podataka koji ukazuju na stabilan rast gospodarstva. Optimizam na tržištu zahvaljuje se i popuštanju inflacije u SAD-u, što otvara prostor američkoj središnjoj banci za smanjenje kamata.
Na tržištu se očekuje da će Fed već u rujnu smanjiti kamate za 0,25 postotnih bodova, a da će do kraja godine uslijediti još barem jedan rez. Zahvaljujući tome, u svih 11 najvažnijih sektora cijene su dionica jučer porasle.Glavni pokretač uspona S&P 500 i Nasdaq indeksa bio je rast cijena dionica tehnoloških divova, kao što su Nvidia, Microsoft i Alphabet.
Oprez na europskim burzama
Na europskim se burzama u utorak ujutro trguje oprezno, pri čemu je većina burzovnih indeksa blago porasla dok ulagači čekaju vijesti o inflaciji u eurozoni. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,15 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,32 posto, na 8.330 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,30 posto, na 18.476 bodova, a pariški CAC 0,17 posto, na 7.515 bodova. U fokusu ulagača bit će danas Eurostatova druga procjena o inflaciji u eurozoni.
Jutros objavljeno izvješće pokazalo je, pak, da su proizvođačke cijene u Njemačkoj u srpnju porasle 0,8 posto na godišnjoj razini, u skladu s očekivanjima. U fokusu ulagača bit će i sjednica čelnika švedske središnje banke. Očekuje se smanjenje kamatnih stopa.
Kina pod pritiskom
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,00 sati u plusu 0,4 posto i dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio 2 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,7 posto. U Hong Kongu i Šangaju pale su, pak, između 0,3 i 1 posto.
Kineska su tržišta pod pritiskom jer gotovo svi posljednji podaci pokazuju da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava. Ostale burze u regiji prate rast Wall Streeta.
Na valutnim je tržištima, pak, vrijednost dolara prema košarici valuta pala na najnižu razinu u sedam mjeseci. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 101,85 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,20 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 146,40 na 146,50 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1080 dolara, najvišu razinu u ovoj godini, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1040 dolara. Cijene su nafte, pak, pale drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,72 posto, na 77,10 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,89 posto, na 73,70 dolara.