Ruska invazija na Ukrajinu ulazi u 100. dan, a unatoč pojačanim sankcijama, Rusija i dalje zarađuje oko 800 milijuna dolara dnevno od nafte i plina uslijed rastućih cijena energije, navodi Bloomberg Economics. Rast cijena nafte koje su ove godine skočile za oko 50 posto i koje su doživjele svoj vrhunac u posljednjih 13 godina podebljale su rusku blagajnu, pa Bloomberg predviđa kako bi dobit Rusije od nafte i plina mogao dosegnuti 285 milijardi dolara u ovoj godini.
A veliki dio tih neočekivanih prihoda, Rusija može zahvaliti upravo Europskoj uniji koja se kune u svoje sankcije i uvjerava svoje građane kako su sankcije uvedene da bi se oštetila Rusija i kako bi se umanjila njena ratna moć. No, sudeći po prihodima koje očekuju Rusi, jedina šteta od sankcija bit će na leđima građana EU koji će i već sad plaćaju veću cijenu nafte a i plina.
Unija od Rusije dobiva oko 40 posto svog prirodnog plina, a neke zemlje poput Njemačke, najvećeg EU gospodarstva se uvelike oslanjaju na energiju iz Rusije. Prema američkoj Upravi za energetske informacije (EIA), Europa je ključna destinacija za ruski izvoz energije a sveukupno gledano, Europa je glavni kupac ruskih energenata, što čini oko 50 posto izvoza sirove nafte u zemlji i 75 posto njenog izvoza prirodnog plina u 2021.
U prva dva mjeseca rata u Ukrajini, koji je započeo 24. veljače, EU je potrošila 39 milijardi eura na ruska fosilna goriva, što čini 70 posto izvoza zemlje. Time je EU postao daleko najveći kupac ruskih fosilnih goriva, prema izvješću Centra za istraživanje energije i čistog zraka (CREA).
U tom periodu, Njemačka je bila najveći pojedinačni kupac, potrošivši 8,3 milijarde eura na uvoz, drugi najveći kupac u EU bila je Nizozemska, koja je potrošila 6 milijardi eura a na trećem je mjestu Italija s 4,3 milijarde eura. Zbog toga Centar za istraživanje energije i čistog zraka zaključuje kako su sankcije ' potkopane kontinuiranim uvozom fosilnih goriva iz Rusije, posebice u EU' te da je 'izvoz fosilnih goriva ključni faktor za jačanje ruske vojske'.
Iako se EU sada kune u obnovljive izvore energije koji bi trebali zamijeniti ovisnost o ruskim energentima, ta priča se neće dogoditi još neko dulje vrijeme. Kako smo već pisali u Lideru, da bi se postigla neovisnost i stigla do nulte emisije do 2050. godine, zemlje EU bi trebale godišnje izdvajati oko 3,5 milijardi dolara godišnje, što trenutno spada pod znanstvenu fantastiku, isto kao što je SF da će zelena energija u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, jer bi tako nešto zahtijevalo temeljnu transformaciju globalnog gospodarstva što sigurno nije na vidiku.