
Carinski rat koji je eskalirao ovoga tjedna uvođenjem ‘recipročnih‘ nameta za više od 180 svjetskih država koje trguju sa SAD-om po svemu sudeći rezultirat će padom američkog gospodarstva u krizu. Kako to obično biva, kad najveće svjetsko gospodarstvo ima problema, ni ostatak svijeta nije u ekonomski najboljem stanju. Sukladno tome, dosadašnje ekonomske prognoze trebat će proći ozbiljnu reviziju.
Hrvatska narodna banka (HNB) u proljetnim makroekonomskim projekcijama istaknula je kako bi u 2025. i 2026. rast BDP-a mogao u prosjeku usporiti na približno tri posto. Najveći oslonac ekonomisti središnje banke vidjeli su u domaćoj potražnji, ali uz manji doprinos nego 2024. godine. Iz HNB-a su nam odgovorili da će u svoju nadolazeću makroekonomsku projekciju, koja će biti objavljena u lipnju u sklopu publikacije Makroekonomska kretanja i prognoze, sveobuhvatno uključiti potencijalne učinke carina koje je nametnula američka administracija.
Promjena niza parametara
- Projekcije će ujedno biti usuglašene s projekcijama i pretpostavkama drugih zemalja europodručja, s obzirom da se izrađuju u okviru Europskog sustava središnjih banaka i ESB-a (tzv. Broad Macroeconomic Projection Exercise – BMPE). Pritom će uzeti u obzir i moguće protumjere drugih zemalja, kao i širi kontekst ekonomskih promjena, uključujući kretanja cijena sirovina i energije, uvjete financiranja, tečajne oscilacije i druge relevantne čimbenike – navode iz središnje banke.
Prema njihovim riječima, iako se ne očekuju značajni izravni učinci carina na hrvatsko gospodarstvo – izvoz u SAD čini tek četiri posto ukupnog robnog izvoza, pri čemu se velik dio odnosi na farmaceutske proizvode koji su trenutno izuzeti – potencijalni neizravni učinci mogli bi biti izraženiji. - Oni bi se prvenstveno mogli manifestirati kroz smanjenje potražnje od strane glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, poput Njemačke, što bi moglo imati šire posljedice za domaću ekonomiju – navode iz HNB-a.
Erste banka za ovu je godinu očekivala gospodarski rast ‘oko tri posto‘, podržan ponajprije osobnom potrošnjom i investicijama. Na prezentaciji krajem prošle godine ekonomisti te banke su naglasili kako osobnu potrošnju podržava stanje na tržištu rada, u vidu rekordno niske razine nezaposlenosti, rasta zaposlenosti, kao i daljnjeg rasta plaća. Investicije, pak, će se i dalje dominantno temeljiti na snažnom priljevu europskih fondova. Novonastala situacija s ‘carinama iz Vrta ruža‘ Ersteove analitičare nije bitnije pokolebala.
- Erste grupa zasada ostaje pri trenutnim prognozama rasta hrvatskog BDP-a za ovu i narednu godinu, ali naglašavamo rastuće silazne rizike s obzirom na aktualna ekonomska događanja. Direktan utjecaj na domaću ekonomiju relativno je limitiran s obzirom na nizak iznos direktne trgovinske povezanosti sa SAD-om. S druge strane, indirektni utjecaj svakako postoji, kroz uključenost hrvatskih kompanija u globalne lance proizvodnje – kazao nam je Mate Jelić, makroekonomski analitičar u Erste banci.
U Raiffeisen banci također naglašavaju da je izravna izloženost Hrvatske američkom gospodarstvu razmjeno mala (udio izvoza u SAD-u je manji od jedan posto BDP-a), ali zasigurno ne treba zanemariti potencijalno negativan indirektna utjecaj na hrvatsko gospodarstvo preko glavnih vanjskotrgovinskih partnera iz Europske unije.
- I ranije smo naglašavali na su naše trenutne procjene izložene rizicima koji primarno proizlaze iz vanjskog okruženja na koje je Hrvatska kao malo i otvoreno gospodarstvo izložena. Međutim, za sada ostajemo pri trenutnim procjenama gospodarskog rasta, a eventualne izmjene prvenstveno će ovisiti o procijenjenom negativnom utjecaju na glavna gospodarstva EU-a. Posljedično, sagledat ćemo efekt prijenosa na hrvatskog gospodarstvo. Zbog kratkoće vremena, ali i iznimno visoke nepredvidivost ne samo američke administracije nego i odgovora vanjskotrgovinskih partnera, smatramo da je potrebno pričekati određeno vrijeme za pouzdanu ocjenu mogućih utjecaja - kažu analitičari RBA.
Povratak 120 godina unazad
Američki ekonomisti ističu kako objava predsjednika Donalda Trumpa u Vrtu ruža Bijele kuće o podizanju carina znači da će se efektivna carinska stopa na uvoz u SAD podići na razinu od 20 do 25 posto, što je najviše od početka prošlog stoljeća. U tom slučaju, mogućnost da američko gospodarstvo padne u recesiju raste na 40 posto, a globalni ekonomski rast spustit će se sa sadašnjih tri na dva posto.
Mate Jelić kaže da ako se promatra strukturu uvoza SAD-a, određeni sektori poput automobilskog sektora te farmaceutskih proizvoda čine se nešto izloženiji, s obzirom na relativno višu zastupljenost unutar uvoza SAD-a. - Ono što dodatno komplicira situaciju jest izrazito naglašena neizvjesnost koja svakako može doprinijeti da dio investitora privremeno zaustavi planirane investicijske procese. U tom kontekstu, u ovom trenu nezahvalno je licitirati u kolikoj će mjeri usporiti globalni gospodarski rast – kaže Jelić.
Analitičari RBA na pitanje o globalnom aspektu samo su kratko poručili kako za sada ne očekuju recesiju.