Bježanje u sigurne luke potaknuo je kontinuirani napad američkog predsjednika na čelnika Federalnih rezervi
Zlato je ponovno oborilo sve rekorde te je danas, po prvi put, dosegnulo cijenu od 3500 dolara za uncu. Jednodnevni je to rast od 2,2 posto čime je zlato učvrstilo svoju poziciju jednog od najvećih dobitnika Trumpova povratka u Bijelu kuću.
Uz zlato je ojačao i japanski jen pa je sada iznad 140 jena za dolar prvi puta od rujna, dok je dolarov indeks pak pao blizu najniže razine u tri godine. Bježanje u sigurne luke i povećani strah kod investitora oko izgleda za najveće svjetsko gospodarstvo proteklih je dana, između ostalog, potaknuo i kontinuirani napad američkog predsjednika na čelnika Federalnih rezervi Jeromea Powella.
U objavi na svojoj platformi Truth Social u ponedjeljak, Trump je Powella ponovno nazvao ‘gospodin Prekasno‘ te je pozvao središnju banku da odmah smanji troškove zaduživanja. Novi val kritika na čelnika Feda dolazi nakon što je Powell prošlog tjedna upozorio da će sveobuhvatne carine koje SAD uvodi dovesti do sporijeg rasta gospodarstva i jačanja inflacije.
Sada se investitori, koji se već bore s posljedicama agresivne trgovinske politike Trumpove administracije, suočavaju i s napetostima između američkog predsjednika i središnje banke.
- Naslovi o Trumpovom pritisku na Federalne rezerve, pitanja o njihovoj neovisnosti i njegovoj ambiciji da otpusti Powella - bez obzira na ishod - dodali su nesigurnost na tržište koje je već prepuno neizvjesnosti - primijetili su analitičari RBC-a za Financial Times.
Ta nova neizvjesnost spustila je S&P 500 za 2,4 posto, Nasdaq za 2,6 posto te Stoxx Europe 600 za 0,7 posto dok se FTSE 100 sasvim malo promijenio.
Dolar je pao 0,2 posto u odnosu na košaricu glavnih valuta, no gledajući od početka godine ta je valuta pala gotovo deset posto u 2025. Na tržištima obveznica, prinosi na trezorske obveznice porasli su. Prinos na desetogodišnju obveznicu porastao je 0,02 postotna boda na 4,43 posto, dok je prinos na 30 godina porastao 0,02 postotna boda na 4,93 posto.
Zlato, s druge strane, od početka godine ruši rekorde te je raslo više od 15 posto dok je u prošloj godini raslo čak 37 posto. Primarni razlozi tog rasta su globalna ekonomska neizvjesnost, snažna potražnja centralnih banaka kako bi diversificirale devizne rezerve, geopolitičke napetosti te snižavanje kamatnih stopa. A sada i napetosti unutar samog SAD-a između predsjednika i financijskih institucija.
Očekuje se daljnji rast
Rast cijene zlata komentirao je i direktor Centra zlata Saša Ivanović.
- Američki dolar od početka godine izgubio je oko 9.40 posto svoje vrijednosti u odnosu na ostale jake svjetske valute. Radi se o poprilično dramatičnoj situaciji koja ukazuje na to da investitori bježe od američkog dolara, valute koja je donedavno smatrana osloncem cjelokupnog svjetskog gospodarstva. To je veliki presedan na globalnoj razini koji je doveo do neizvjesnosti, a neizvjesnost uvijek okreće investitore k zlatu - priopćio je Ivanović.
Američki predsjednik Trump otvoreno je napao šefa Sustava federalnih rezervi Jeromea Powella, optuživši ga da nije spustio kamatne stope kad je trebao i da je to dovelo do trenutne situacije. Powell je, s druge strane, oprezan kad je u pitanju spuštanje kamatnih stopa kako ne bi ponovo rasplamsao inflaciju koja bi ionako mogla biti visoka zbog uvođenja novih carina.
- Carinski rat između SAD-a i Kine uveo je dodatni strah na investicijska tržišta. Kina, suprotno očekivanjima američkog predsjednika, nije se suspregnula od jakog odgovora na najavljene američke carine te je aktivno počela diverzificirati svoj uvoz da što manje ovisi o SAD-u. Ako uz to Kina počne ubrzano i masovno prodavati američke obveznice u njihovom vlasništvu, to bi moglo dodatno narušiti povjerenje investitora u dolar - tvrdi Ivanović.
Dramatična dedolarizacija kakvu dosad nismo vidjeli te rast geopolitičkih tenzija popraćenih trgovinskim sukobima mogli bi biti uvod u novu globalnu recesiju. Upravo u takvom okruženju cijena zlata uvijek najviše raste, zbog čega investitori svoj kapital čuvaju upravo držanjem zlatnih poluga i zlatnika koji su se dokazali kao sigurna luka u nesigurnim vremenima. Sve upućuje na to da će se povijest ponoviti još jednom, tvrdi Ivanović.
- Nitko nema kristalnu kuglu da sa stopostotnom sigurnošću predvidi kretanje cijene zlata u kratkom roku, ali osobno vjerujem kako u srednjem roku od godinu dana možemo očekivati daljnji rast zbog dolaska nove globalne recesije koju najavljuje mnogo ekonomista. Ta bi recesija trebala doći kao rezultat carinskih sukoba i geopolitičke nestabilnosti, a u Centru Zlata ove godine bilježimo značajan porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, što ukazuje na to da i investitori očekuju rast cijene u budućnosti - priopćio je.
U prošloj je godini u zlato u Hrvatskoj uloženo oko 350 milijuna eura, pokazuju procjene Centra Zlata, što je bio rekordan iznos. No, čini se kako bi se taj rekord ove godine mogao ponovo srušiti, navodi Ivanović:
- Prvi kvartal 2025. godine zabilježio je najveću potražnju za investicijskim zlatom – ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta. Investitori se ubrzano spremaju za ono što dolazi, a kupnja zlatnih poluga i zlatnika predstavlja instrument zaštite imovine od recesije i inflacije. S obzirom na trendove kojima svjedočimo, vjerujem kako bi Hrvati ove godine u zlato mogli uložiti i do pola milijarde eura - zaključio je Ivanović.