‘;
U Hrvatskoj straha od rata kao da nema, a nema ni potrebe za ratnim scenarijima, što za kućanstva, što za poslovni sektor
Pripremajte svoje poslovanje za ratne scenarije – poručili su prije nekoliko tjedana europskim gospodarstvima visoki NATO-ovi dužnosnici. Takva upozorenja došla su nakon što su Švedska i neke druge baltičke zemlje svojim građanima podijelile brošure o tome kako se pripremiti za rat, a i nakon sve većeg broja sumnjivih sabotaža diljem Europe čije su mete iz poslovnog sektora. Nedavno su prerezani podvodni internetski kabeli u Sjevernome moru koji su spajali Litvu, Švedsku, Finsku i Njemačku. Neki su kabeli bili u vlasništvu telekoma i znatno je usporen internet, drugi u vlasništvu poznatih internetskih trgovina, koji su postali nedostupni.
Da je stvar bila ozbiljna, dokazuje i to što su ministri vanjskih poslova Finske i Njemačke u zajedničkom priopćenju istaknuli da su ‘duboko zabrinuti‘ zbog incidenta i izrazili mogućnost da je to dio hibridnog rata. Prije nekoliko tjedana DHL-ov teretni avion koji je poletio iz Leipziga u Njemačkoj srušio se nekoliko kilometara od piste kod zračne luke u Vilniusu u Litvi i pogodio stambenu kuću, a europski mediji ne prestaju brujati da je i to jedna od sabotaža s potpisom neke neprijateljske sile. Takva hibridna djelovanja najekstremniji su primjeri, a ima i drugih opasnosti na koje se zapadne ekonomije moraju pripremiti.
Šutnja institucija
NATO-ovi dužnosnici u svom upozorenju navode i to da se poslovni sektor na Zapadu više ne smije oslanjati na poslovanje s Kinom i Rusijom, a i na sirovine iz tih dviju sila, jer njihova dostupnost na kraju ovisi samo o dvije osobe, Vladimiru Putinu i Xi Jinpingu. Oni konce drže u svojim rukama i o njima ovisi ranjivost zapadnih ekonomija, posljedično i sigurnost nacija.
Šveđani se, primjerice, aktivno pripremaju za rat, čak i kućanstva gomilaju zalihe, u Hrvatskoj straha od rata kao da nema, a nema ni potrebe za ratnim scenarijima, što za kućanstva, što za poslovni sektor, te se može protumačiti da je upozorenje NATO-ovih dužnosnika u Hrvatskoj dočekano kao pucanj u prazno. Takav je barem dojam, pa smo pitali i Vladu i Ministarstvo obrane treba li se hrvatska ekonomija pripremati na ratne scenarije. Premda je rok za odgovore odavno prošao, nijedna od tih institucija nije nam odgovorila. Na upit smatraju li potrebnim uvesti ratne scenarije u poslovanje domaćih poduzetnika i poslodavaca nisu odgovorili ni u institucijama koje ih predstavljaju, a ostali smo kratki i za odgovore velikog dijela tvrtki. Ratne su prijetnje pokrivene rizicima, jedino je što se neslužbeno može čuti.
Odmahivanje rukom
Kad se izravno obratimo poduzetnicima, opći je dojam da se upozorenja NATO-ovih dužnosnika ne shvaćaju ozbiljno. Na sâm pojam hibridnog ratovanja odmahuju rukom i uzdaju se, kažu, u novoizabranoga američkog predsjednika Donalda Trumpa koji će, navode, prekinuti sve sukobe, te svoje poslovanje pripremaju samo za – još jednu rekordnu turističku sezonu! Ne vjeruju ni da će biti meta kibernetičkih napada koje sponzoriraju tamo neke neprijateljske zemlje, znaju da postoji opasnost, ali idu za onom: neće nas! Mnogi poduzetnici ističu da Hrvatska, kad je rat u pitanju, ima iskustva; ima i institucionalnu i kolektivnu memoriju o tome što rat znači za gospodarstvo i da ćemo se, dogodi li se najgore, snaći bolje i brže od nekih drugih. A imaju, zlu ne trebalo, scenarij za izvanredne situacije, ali ipak ne bi da ih se citira.
Neki su se ipak oglasili, pa su nam tako ispričali da ih brine stanje u kakvima su im skloništa, a drugi zabrinjava što ovise o materijalima iz Kine. O kome se radi, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.