Mnogi financijski stručnjaci predviđaju pa i zazivaju smrt gotovine kao sredstva plaćanja, a pandemija od prije koju godinu im je stigla kao ‘budali šamar‘ jer se upravo u to vrijeme ‘bezgotovinski društvo‘, kako nazivaju društvo bez gotovine počelo sve brže primicati.
Međutim, kada je pandemija krenula počela je i jurnjava na bankomatima jer kada dođe kriza ljudi vole držati papirnati novac pri ruci. U suvremenim gospodarstvima s obveznim pričuvama to je veliki problem. Ipak, bezgotovinski svijet donosi dobrobiti svim dionicima, barem tako kažu, a sigurno je da donosi više kontrole za banke i države, a znamo da te dvije institucije itekako vole kontrolu.
Zgodno je plaćati karticom ili telefonom, ali to ide nauštrb privatnosti. Papirnati novac donekle jamči anonimnost, dok digitalni novac ne jamči nikakvu anonimnost. Banke, dobavljači kreditnih informacija, državne institucije, da ne spominjemo organizacije za platni promet kao što je Mastercard koji je porastao za gotovo 45 posto od početka pandemije – svi oni ostvaruju veliku dobit od podataka koje generiraju korisnici. Osim toga, usred brze transformacije iz gotovinskog u bezgotovinsko društvo, neki od nas zaboravljaju na one koji nisu dovoljno privilegirani da se suzdrže od upotrebe gotovine poput, recimo, umirovljenika.
Primjerice, odluka da neke trgovine u SAD-u ne prihvaćaju gotovinu nedavno je potaknula mnogo rasprava. Budući da je gotovina zakonsko sredstvo plaćanja, trebala bi biti prihvaćena posvuda. I tako su ove godine u New Yorku zabranjene trgovine bez gotovine. Philadelphia, San Francisco i New Jersey zabranili su ih još 2019.
Win-Lose situacija
Pobornici ovakvog društva kažu kako se gotovina lako krade kao i kartice, te da su mobilna plaćanja sigurnija, kao da se mobiteli ne mogu ukrasti. Dalje kažu, kako recimo prodavači dobivaju na sigurnosti te da upravljanje gotovinom može biti ‘bolno i skupo‘ ovisno o poslovanju. Navode i kako je teško u trag ući papirnatom novcu pa će manja uporaba papirnatog novca olakšati otkrivanje prijevara.
A tu su i vlade koje su prilično zainteresirane za bezgotovinsko društvo jer se tako baš sve transakcije evidentiraju se u bankama, tako da vlada može dobiti podatke o ekonomskim navikama društva, a može vidjeti i što tko kupuje, kada i zbog čega. Vlade navode kako se ti podaci mogu koristiti za povećanje prihoda smanjenjem sivih zona i uvođenjem poreza, da se može zatvoriti crno tržište te da se mogu pratiti sumnjive transakcije.
Protivnici bezgotovinkog društva pak navode kako je u suštini riječ samo o kontroli te da banke i Vlade ne trebaju znati za svaku transakciju koju osoba odradi te da ne moraju znati na što tko troši svoj zarađeni novac, ako se naravno ne radi o kriminalu.
Tko nam vadi keš iz džepa
Međutim, s pojavom beskontaktnih kartica, platformi za mobilno plaćanje i raznih fintecha, potreba za nošenjem gotovine polako se smanjuje. Trenutno se tek 34 posto plaćanja u Ujedinjenom Kraljevstvu obavlja gotovinom. Još tamo 2017. godine debitne kartice su po prvi put preuzele gotovinu kao najpopularniji način plaćanja. Isto tako, u Švedskoj gotovina sada čini samo dva posto svih vrijednosti transakcija, a predviđa se da će taj broj do sljedeće godine pasti na jedan posto.
A da se svijet ‘gura‘ prema tom društvu gdje nećete imati keša u džepu, stručnjaci kažu, prednjače banke i poduzeća.
- Vrlo je vjerojatno da će poduzeća prednjačiti u pokretanju bezgotovinskog društva s povećanjem bankovnih naknada i brzim zatvaranjem značajnih dijelova fizičke mreže poslovnica kao najvjerojatnijim motivatorom – navode stručnjaci.
Međutim, ako poduzeća prisile prijelaz na bezgotovinsko društvo prije nego što su potrošači spremni za to, moglo bi doći do razornih posljedica. Žurba u bezgotovinsko društvo mogla bi dovesti do toga da veliki dijelovi stanovništva budu financijski isključeni i izloženi riziku od izrabljivanja jer se ne mogu prilagoditi novom statusu quo. Osobito su ugroženi stariji članovi društva, jer često nemaju povjerenja u korištenje digitalnih metoda plaćanja ili usluga internetskog bankarstva.
Prema nekim predviđanjima Ujedinjeno Kraljevstvo će vjerojatno biti bez gotovine u sljedećih 15 godina, ali također navode kako bi gotovo 50 posto stanovništva imalo problema kada bi se ukinuo pristup fizičkom novcu, što je oko 25 milijuna ljudi.
- Banke, FinTech i vladine organizacije trebaju surađivati kako bi osigurali da prelazak na bezgotovinsko društvo bude onoliko gladak i postupan koliko treba, te da niti jedan dio društva ne bude izostavljen na ‘hladnoći‘ - kažu stručnjaci.
Potencijalni problemi
Postoji mnogo drugih potencijalnih problema s bezgotovinskim društvom koji se moraju razmotriti prije nego li to postane glavni način plaćanja. Digitalne transakcije lako se prate i bilježe, što postavlja pitanja o sigurnosti podataka. Posljednjih godina bilo je nekoliko kršenja podataka visokog profila - uključujući kompromitaciju Visa i Mastercarda tijekom upada u Equifax 2017. - što znači da industrija još ima dug put prije nego što može učinkovito jamčiti zaštitu.
Bez gotovinskog sustava na koji bi se mogli osloniti, ove vrste sigurnosnih prijetnji potencijalno bi mogle biti razorne u društvu bez gotovine. Rizik od drugih zločina poput krađe identiteta, preuzimanja računa i lažnih transakcija također će se povećati kada digitalna plaćanja postanu jedina opcija.
Mnoge se banke također oslanjaju na zastarjelu infrastrukturu s desetljećima starim IT sustavima koji povećavaju rizik od kvarova, padova i grešaka. To bi potencijalno moglo ostaviti ljude bez pristupa njihovom novcu u ključnim trenucima, pa bi financijski brendovi zahtijevali značajna ulaganja kako bi ažurirali svoje sustave prije prelaska na bezgotovinsko plaćanje.
Nemogućnost povlačenja gotovine iz financijskog sustava također bi omogućila vladama i bankama veću kontrolu nad gospodarstvom putem monetarne politike. Moralo bi se izraditi značajno zakonodavstvo kako bi se osiguralo da nijedna organizacija ne može zloupotrijebiti takav sustav na ovaj način. Puno je tu posla koji se zasigurno neće cijeli doraditi prije nego li navale s ovakvim načinom plaćanja.
Postoje i pozitivne strane?
Možda se čini da postoji veliki rizik povezan s prelaskom na bezgotovinsko društvo, ali postoje i pozitivne strane. Anonimna priroda fizičke gotovine kojoj se ne može ući u trag čini je idealnim formatom za organizirane kriminalce. Svi oni koji su uključeni u podmićivanje, utaju poreza, pranje novca, krivotvorenje, korupciju i financiranje terorizma oslanjaju se na ovaj aspekt gotovine za izvršavanje svojih zločina, što bi postalo znatno teže sa sustavima digitalnog plaćanja koji se mogu pratiti i pratiti. Međutim, tu treba reći da su danas kriptovalute glavni način plaćanja takvih i sličnih kriminalnih aktivnosti a njima se također jako teško ulazi u trag.
Također, navode poklonici bezgotovinskog društva, biometrija će učiniti digitalno bankarstvo sigurnijim od gotovine.
- Skeniranje mrežnice, prepoznavanje lica i glasa mogu biti vaše opcije plaćanja putem pametnog telefona i učiniti ga učiniti sigurnijima nego što bi to ikada mogao biti vaš novčanik – kažu, ali zaboravljaju da ljudi baš ne uživaju u skeniranjima i pitanje je koliko bi ih na sve to pristalo.
Gdje smo danas
Merchant Machine je napravio istraživanje gdje je analizirao u kojim zemljama je bezgotovinsko društvo najviše odmaklo. Istraživanje je pokazalo da 54 zemlje iz istraživanja želi prijeći na beskontaktno društvo, dok 32 zemlje odbijaju taj trend. Među zemljama koje su naklonjene ovom društvu su SAD, Kanada, Rusija i Australija. Švedska je najbliža potpunom beskontaktnom društvu, jer gotovina čini samo jedan posto BDP-a zemlje, a broj podignutih gotovinskih iznosa opada za 10 posto godišnje. Umjesto gotovine, mnogi Šveđani koriste aplikaciju Swish, razvijenu od strane šest najvećih švedskih banaka.
U SAD-u sve države osim Alabame i Delawarea žele bezgotovinsko društvo, prema istraživanju Merchant Machinea. Popularnost beskontaktnog plaćanja u SAD-u ubrzalo se tijekom pandemije COVID-19, kada je 36 posto onih koji su prije preferirali gotovinu počelo koristiti beskontaktne metode.
Od svih država, najveću zainteresiranost za bezgotovinsko društvo, prema istraživanju, pokazuje Vijetnam. Vijetnam ima visoku stopu beskontaktnih transakcija, uz porast od 76 posto od 2021., a novi vladin projekt planira potaknuti beskontaktno društvo do 2025. godine.
U Europi, Francuska prednjači kao najveći protivnik bezgotovinskog društva te se tamo 59 posto transakcija obavlja u gotovini, a više od polovice stanovnika smatra da je važno imati opciju plaćanja gotovinom. Slični stavovi primijećeni su i u Belgiji, Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje mnogi smatraju da su beskontaktne metode podložnije prijevarama.
Kako biste vi radije plaćali?
Uz mnoge digitalne novčanike i aplikacije koje omogućuju plaćanje bez gotovine, čini se da je beskontaktna budućnost realnost. Iako mnogi pozdravljaju ovaj trend, istraživanje pokazuje koliko je ovo pitanje podijeljeno. Prelazak na potpuno bezgotovinsko društvo imao bi snažan utjecaj na one bez bankovnog računa ili pristupa tehnologiji, što pokazuje da potpuna beskontaktna budućnost još uvijek nije na dohvat ruke.