Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde obratila se Europskom parlamentu s optimističnom porukom o padu inflacije, ali je istovremeno upozorila na izazove koji proizlaze iz globalnih trgovinskih napetosti. Naglasila je potrebu opreznog vođenja monetarne politike te ponovila važnost razvoja digitalnog eura za financijsku autonomiju Europe, prenosi Euronews.
- Većina pokazatelja sugerira da se inflacija postupno približava našem cilju na održiv način - izjavila je Lagarde u svom obraćanju zastupnicima. Podsjetila je da je inflacija u eurozoni pala na 2,5 posto u siječnju 2025., što je značajan pad u odnosu na 5,5 posto zabilježenih godinu dana ranije. No, unatoč tom napretku, predsjednica ECB-a istaknula je da se ne čini preuranjenim dodatno smanjivati kamatne stope.
- Ne obvezujemo se unaprijed na bilo kakav određeni smjer kretanja kamatnih stopa - kazala je.
ECB je od lipnja 2024. smanjio kamatne stope za ukupno 125 baznih bodova, čime je stopa depozita spuštena na 2,75 posto. Očekuje se da će niže kamate olakšati pristup kreditima i tako potaknuti investicije i potrošnju. No, Lagarde je upozorila da bi trgovinske nesigurnosti i geopolitičke napetosti mogle narušiti daljnju stabilizaciju inflacije.
Krhki gospodarski oporavak
Europsko gospodarstvo zabilježilo je tek skroman rast od 0,9 posto u 2024. godini s time da je posljednji kvartal bio posebno slab sa stagnacijom industrijske proizvodnje i suzdržanom potrošnjom, unatoč poboljšanju realnih dohodaka.
- Industrija je i dalje pod pritiskom, dok se uslužne djelatnosti nekako drže - rekla je Lagarde, naglasivši kako stabilno tržište rada ipak pruža određeni optimizam. No, unatoč povećanju dohodaka, kućanstva ostaju oprezna u potrošnji, a poslovna ulaganja su slaba.
Prema ECB-ovim projekcijama, niže kamatne stope trebale bi postupno poboljšati gospodarske uvjete, no globalne trgovinske napetosti ostaju značajan rizik.
Lagarde je također pozvala na napredak u integraciji tržišta kapitala, ističući da bi uklanjanje financijskih prepreka moglo potaknuti ulaganja, potaknuti tehnološki napredak i podržati gospodarski rast.
- Uz odgovarajući okvir, Europa može mobilizirati svoja ogromna sredstva za financiranje vlastite inovacije i tehnološkog napretka - rekla je.
Što se tiče budućih smanjenja kamatnih stopa, Lagarde je poručila strpljenje i fleksibilnost.
- Naš pristup temeljit će se na podacima i donosit ćemo odluke sastanak po sastanak - rekla je, naglašavajući da će ECB pažljivo pratiti ekonomske uvjete prije daljnjih poteza.
Digitalni euro – Za i protiv
Uz monetarne teme, predsjednica ECB-a istaknula je nužnost razvoja digitalnog eura kao ključnog koraka prema većoj financijskoj neovisnosti Europe.
- Plaćanja su kralježnica našeg gospodarstva i Europa si ne može priuštiti prekomjernu ovisnost o vanjskim pružateljima - upozorila je.
Digitalni euro bio bi digitalna verzija gotovine, izdana i osigurana od strane ECB-a, omogućujući građanima i poduzećima siguran i stabilan način plaćanja bez oslanjanja na privatne financijske institucije ili strane tehnologije. Njegova implementacija trebala bi smanjiti ovisnost o globalnim kartičnim mrežama i tehnološkim divovima, čime bi se osnažila europska financijska infrastruktura. Osim toga, digitalni euro mogao bi ubrzati platne transakcije, smanjiti troškove i poboljšati sigurnost plaćanja.
Međutim, uvođenje digitalnog eura jedno je od najkontroverznijih pitanja u europskoj financijskoj politici.
Iako ECB tvrdi da će digitalni euro povećati financijsku sigurnost i neovisnost, mnogi kritičari upozoravaju na ozbiljne probleme koje bi mogao donijeti, poput pitanja privatnosti i potencijalnog nadzora nad transakcijama. Također tu je i pitanje programabilnosti novca kao i mogućih rizika od kibernetičkih napada i raznih tehničkih ranjivosti.
Kao jedna od od najkontroverznijih mogućnosti digitalnog eura jest upravo njegovo programiranje. ECB i drugi regulatorni tijela mogli bi teoretski programirati digitalni euro tako da ima određena ograničenja, na primjer, novac bi mogao biti programiran tako da istječe nakon određenog vremena, što bi potaknulo potrošnju, ali bi moglo biti problematično za štednju ili bi mogao biti programiran tako da se može koristiti samo za određene vrste proizvoda ili usluga. Također, tu je i još pregršt etičkih pa i praktičnih izazova pa ostaje za vidjeti hoće li se pronaći ravnoteža između inovacija i zaštite prava građana ili će se kao što to često biva, prava građana zanemariti.