Pad američkih obveznica dio je šireg procesa dedolarizacije koji proizlazi i iz straha investitora od poteza predsjednika Trumpa
Serija američkih carina i kontra udari carinama pogođenih država podignuli su volatilnost na financijskim tržištima na rijetko viđene razine, oslabile su potencijale globalnoga rasta i katapultirale rizike. A rizici stižu, kako targetira MMF u jednoj od svojih posljednjih analiza, u obliku rastućih dugova država koje se već bore s prenapregnutim javnim financijama, koje će se, uz to, morati prilagoditi novim izdacima poput obrane.
Kako se države uglavnom samo refinanciraju, i to uglavnom izdavanjem državnih obveznica, rastući prinosi na obveznice velikih država poput SAD-a, ali i rast marži na tržištima u razvoju, dodatno kompliciraju fiskalni krajolik.
– Predviđamo da će se globalni javni dug ove godine povećati za 2,8 postotnih bodova, što je više nego dvostruko više od procjena za 2024., gurajući razine duga iznad 95 posto BDP-a. Taj će se uzlazni trend vjerojatno nastaviti, s javnim dugom koji će se približiti sto posto BDP-a do kraja desetljeća, nadmašujući razine pandemije. Ovi se brojevi temelje na referentnim projekcijama World Economic Outlooka, odražavajući prije svega najave carina iz doba do 4. travnja, a kako se sada nalazimo usred još veće političke neizvjesnosti i promjenjivog gospodarskog krajolika, razine bi duga mogle još porasti.
U takvome okruženju fiskalna se politika suočava s ključnim kompromisima, točnije, mora smanjiti dug, izgraditi zaštitne slojeve protiv volatilnosti i udovoljiti hitnim potrebama potrošnje usred slabijih izgleda za rast i viših troškova financiranja – analiziraju središnji problem MMF-ovci.
Problem se već počinje nazirati – prinosi na američke državne obveznice počeli su rasti. Ne, doduše, samo zbog carinskih globalnih svađa nego (i) zbog Trumpova pokušaja da zbaci s čela FED-a čovjeka kojeg je u prvome mandatu sâm postavio, Jeromea Powella. Trump ga sili da spusti kamate, jer misli kako je inflacija pod kontrolom, a očekivanja od recesije rastu. Powell uzvraća da FED trenutno ne kani mijenjati politiku kamatnih stopa dok ne budu jasnije posljedice Trumpove tarifne politike.
No, stvari su već počele biti jasnije u obliku bijega investitora iz dosad najsigurnije luke, američkih obveznica. A kako se veli ‘dok nekome ne smrkne drugome ne svane‘, Europa se ima pravo pitati: ima li tu što zna mene? Ili, hoće li možda investitori skrenuti po europske obveznice? Tko zna, možda nabasaju i na hrvatske.
Pozitivno za Hrvatsku
Zanimljivo, temu se iz nepoznatog razloga rijetko tko s tržišta kapitala usudio komentirati. Odazvao se samo financijski analitičar i investitor Neven Vidaković.
– Pad američkih obveznica dio je šireg procesa dedolarizacije koji proizlazi i iz straha investitora od poteza predsjednika Trumpa. Ako gledamo posljednjih nekoliko tjedana, onda je pad 30-godišnje obveznice SAD-a bio značajan u postotku, ali je stopa prinosa još uvijek manja od pet posto i sama obveznica nije probila dno iz 2023. Znači, imamo volatilnost, ali ne i trend. Pri tome su promjene cijena njemačke 10-godišnje obveznice manje iz razloga što je dio investitora doslovno pobjegao u obveznice EU, što je stabiliziralo cijene njemačkih i EU obveznica. Ali i ovdje nemamo trend, jer se nalazimo u vrlo uskome rasponu od sredine 2022. godine. Znači, tržište obveznica ima volatinost, ali ne i trend. Rast stabilnosti ili možebitni blagi pad kamatnih stopa u EU zbog prelijevanja će imati pozitivne učinke i na Hrvatsku.
Posebno zato što nam je omjer duga i BDP-a u padu posljednjih nekoliko godina i zato što nam je narastao kreditni rejting. Kao što je dan kasnije pokazao, Trump neće otpustiti Powella. Mislim da je to dio Trumpove šire strategije prijetnji, ali i da je svima jasno kako bi smjena guvernera FED-a bio prevelik potres za cijeli svijet. Tako da ništa od toga. Moj je osobni stav da se nalazimo na vrhuncu kaosa i da se sada stvari moraju početi smirivati. Zauzete su pozicije, svi su stavovi definirani i sada mora doći do smirivanja – smirujuće zaključuje Vidaković.
No, nije grijeh nadati se da i kada se jednom stvari smire investitori neće pobjeći iz EU-a natrag u SAD, barem ne u 100-postotnom dijelu. Posebno stoga što EU napokon cilja na razvoj tržišta kapitala (s kojim se nada financirati i obranu).